Vojnici tišine — gdje je danas hrabrost, a gdje domovina?
Svijet na rubu poretka
U svijetu koji se ljulja na rubovima starog poretka, gdje su tenkovi ponovno postali jezik diplomacije, pitanje domovine, vojske i identiteta ponovno dobiva na značaju. Rat u Ukrajini nije samo tragedija jednog naroda; on je ogledalo svijeta koji se budi u novoj hladnoratovskoj stvarnosti. Putin ne skriva svoje ambicije. I dok Ukrajina broji svoje mrtve, ostatak Europe uči tešku lekciju: sigurnost nije vječna, a sloboda nije besplatna. Ako Rusiji bude dopušteno da ostvari svoje ciljeve u Ukrajini, njezine teritorijalne ambicije će se širiti. Rusija ostaje temeljna prijetnja sigurnosti Europe na duži rok.
Povratak Trumpa i američko povlačenje
S druge strane Atlantika, Donald Trump se vratio u Bijelu kuću i s pozicije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država sve otvorenije propituje smisao NATO saveza. Ne samo da je ponovno zaprijetio izlaskom SAD-a iz Saveza ako članice ne povećaju svoja vojna izdvajanja, već traži da europske zemlje izdvajaju i do 5% BDP-a za obranu. Njegove izjave, poput one da će “ohrabriti Rusiju da radi što želi s neplatišama”, dodatno su destabilizirale europski sigurnosni prostor.
Europsko buđenje iz obrambenog sna
Europska unija, koja je desetljećima živjela u iluziji da će joj Amerika vječno čuvati leđa, sada se suočava s realnošću u kojoj mora stvoriti vlastitu obrambenu moć. Predsjednik Europskog vijeća otvoreno je priznao: „Dvadeset godina europska politika u potpunosti je promašena. To je bila ružičasta politika, koja je vjerovala da su svi dobronamjerni i da nema potrebe ulagati u obranu. I gdje nas je to dovelo?“
800 milijardi eura za obranu Europe
U veljači 2025. Europska komisija predložila je da se za sigurnost i obranu Unije do 2030. godine mobilizira do 800 milijardi eura. U taj iznos uključeno je i povećanje dopuštenog državnog deficita članica do 1,5% BDP-a isključivo za vojne izdatke (što iznosi oko 650 milijardi eura), dok bi se dodatnih 150 milijardi eura članicama ponudilo kroz povoljne kredite. Samo za jačanje mehaniziranih postrojbi predviđa se potreba za 500 milijardi eura, a uz to dolaze i stotine milijardi za zračne snage i protuzračnu obranu. U ovom trenutku, Rusija u samo tri mjeseca proizvede više oružja nego cijeli NATO, uključujući SAD, u jednoj godini.
S ciljem bržeg jačanja europske vojne industrije, predviđeno je i smanjenje birokratskih propisa za proizvodnju naoružanja, a poruka iz Bruxellesa je jasna: „Povijest nam neće oprostiti nedostatak djelovanja.“
Višestruke prijetnje: Rusija, Kina i cyber ratovi
A Rusija nije jedina prijetnja. Sve agresivnija Kina, nestabilnosti na Bliskom istoku, situacija u Siriji i Pojasu Gaze, te hibridne prijetnje, cyber napadi i sabotaže infrastrukture postaju nova sigurnosna svakodnevica. U toj realnosti, opravdano se postavlja pitanje: „Zašto bi se 450 milijuna građana EU oslanjalo na 340 milijuna Amerikanaca da ih brane od 140 milijuna Rusa koji ne mogu poraziti 38 milijuna Ukrajinaca?“
EU, nekoć zamišljen kao gospodarski div, danas mora postati i sigurnosni stup kontinenta. To je buđenje iz duga sna, u svijet u kojem se oružje i vojska ponovno smatraju temeljem političke relevantnosti i opstanka.
Hrvatska u regionalnom vrtlogu
U takvom svijetu, gdje globalna neizvjesnost stvara lančane reakcije gospodarskih kriza, inflacije i političkih polarizacija, ni naša regija nije pošteđena napetosti. Balkan ostaje barutni spremnik Europe, gdje povijest nije završena, a granice nikada do kraja prihvaćene. U toj nestabilnosti, Hrvatska ima povijesnu odgovornost biti stup sigurnosti, razuma i stabilnosti.
Vojnici tišine i hrvatski identitet
Tu dolazimo do Hrvatske vojske. U vremenu mira, ona ne paradira, ne traži slavu, već tiho služi. To su vojnici tišine. Dečki i djevojke iz svih krajeva Hrvatske, koji znaju što znači prisega. Koji znaju da ljubav prema domovini ne nosi uniformu zbog moći, nego zbog časti. I dok svijet bruji o dronovima, umjetnoj inteligenciji i nuklearnim silosima, istinska sigurnost Hrvatske leži u mladim ljudima koji znaju stati uspravno, ne iz mržnje, već iz odgovornosti.
Povratak temeljne vojne obuke
Dodatnu snagu toj sigurnosti daje i najava vraćanja temeljnog vojnog osposobljavanja u Hrvatskoj. Ministarstvo obrane je objavilo kako je sve spremno za osposobljavanje kroz pet naraštaja godišnje, s po 800 ročnika po naraštaju. Program uključuje dvomjesečno služenje, uz mogućnost civilnog roka od tri do četiri mjeseca za one s prizivom savjesti. „Procjena je da će zainteresiranih biti puno više nego što očekujemo“, poručuju iz MORH-a.
Gdje je naša hrabrost?
Pitanje identiteta u Hrvatskoj predugo je bilo zarobljeno u rovovima ideoloških sukoba. Vrijeme je da ga izvučemo na svjetlo dana i definiramo kroz vrijednosti služenja, solidarnosti i hrabrosti. Hrvatski vojnik nije simbol rata, već simbol budnosti. On je podsjetnik da domovina nije samo prostor, već odnos. Odnos koji se čuva, gradi i živi.
Danas, kad se cijeli svijet pita gdje je sigurnost, mi se trebamo pitati: gdje je naša hrabrost? I gdje je naša domovina? Ako je u srcima onih koji tiho služe, onda je na pravom mjestu. Jer vojnici tišine ne viču. Oni stoje. Za sve nas.
