Od stjecanja neovisnosti 1990-ih, Hrvatska je prolazila kroz duboke transformacije, uspostavljajući se kao dinamičan sudionik na europskoj i globalnoj sceni. Međunarodne institucije, poput Svjetske banke i OECD-a, detaljno prate razvoj zemlje, istovremeno prepoznajući njezine uspjehe i ukazujući na područja za poboljšanje.
Globalna perspektiva
Svjetska banka u posljednjim izvješćima ističe značajan gospodarski rast Hrvatske. Između 2019. i 2023., BDP po stanovniku Hrvatske, mjeren standardima kupovne moći, povećan je s 67% na 76% prosjeka EU-a. Ovaj napredak pokrenut je rastom osobne potrošnje, povećanjem javnih ulaganja i pristupom sredstvima iz EU fondova. Međutim, istaknuto je da spor rast produktivnosti te prekomjerna ovisnost o turizmu predstavljaju ključne izazove. Turistički sektor, koji doprinosi značajnom dijelu BDP-a, možda je dosegnuo svoje kapacitete, što zahtijeva promišljanje strategija za dugoročnu održivost.
OECD istaknuto hvali hrvatsku fiskalnu disciplinu, s javnim dugom koji se približava razini od 60% BDP-a, ali upozorava na utjecaj starenja populacije na javne financije. Uz to, potrebno je ubrzati zelenu tranziciju jer hrvatsko gospodarstvo i dalje bilježi visoke emisije stakleničkih plinova. Preporuke uključuju razdvajanje gospodarskog rasta od negativnih utjecaja na okoliš i povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije.
Europska perspektiva
Izvješće Europske komisije iz 2023. godine prepoznaje ekonomski napredak Hrvatske, ali naglašava izražene regionalne razlike. Urbani centri poput Zagreba, Splita i Rijeke profitirali su od infrastrukturnih ulaganja i stranih investicija, dok ruralne regije poput Slavonije i Dalmatinske Zagore zaostaju. Ovaj nesrazmjer pogoršava demografske izazove jer mladi masovno napuštaju manje razvijena područja.
Komisija poziva na strategije uravnoteženog regionalnog razvoja, poput decentralizacije i poticanja lokalnog poduzetništva. Uspješni modeli iz EU-a, poput poljskog korištenja regionalnih fondova ili irskih inicijativa za revitalizaciju ruralnih zajednica, mogu poslužiti kao inspiracija. Također, naglašena je potreba za reformom obrazovnog sustava kako bi se uskladile kvalifikacije radne snage s potrebama tržišta rada. Primjer Njemačke, gdje dualni sustav obrazovanja povezuje učenike s industrijskim potrebama, može biti korisna smjernica za Hrvatsku.
Komisija posebno ističe potrebu za poticanjem inovacija i digitalizacije, posebno u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, koji čini okosnicu hrvatske ekonomije. Ulaganja u istraživanje i razvoj, trenutno ispod prosjeka EU-a, ključna su za diversifikaciju gospodarstva i smanjenje ovisnosti o turizmu.
Izazovi i potencijali
Hrvatska se ponosi bogatim kulturnim naslijeđem, privlačnim krajolicima i strateškim geopolitičkim položajem, što dodatno jača njezinu turističku industriju. Uvođenje eura i članstvo u Schengenu povećali su privlačnost za investitore. No, oslanjanje na turizam kao primarni gospodarski sektor predstavlja ozbiljan rizik. Pandemija COVID-19 jasno je pokazala ranjivost ove ovisnosti, uzrokujući pad prihoda i povećanje nezaposlenosti u sektorima vezanim uz turizam.
Ova strukturalna ovisnost ograničava razvoj industrije, tehnologije i poljoprivrede, sektora s potencijalom za dugoročan rast i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta. Sezonalnost turizma dodatno destabilizira gospodarstvo, dok prekomjerni turizam ugrožava okoliš i kvalitetu života lokalnog stanovništva.
Uz to, prekomjerni fokus na turizam stvara i socijalne i ekološke izazove. Preopterećenje infrastrukture, degradacija prirodnih resursa i zagađenje okoliša dodatno ugrožavaju dugoročnu privlačnost turističkih destinacija. Primjeri mediteranskih zemalja poput Grčke i Španjolske, koje su se suočile s krizama zbog prevelikog oslanjanja na turizam, trebali bi biti upozorenje Hrvatskoj.
Za prevladavanje ovih izazova ključno je poticati ulaganja u visokotehnološke sektore, diversificirati gospodarstvo i provoditi reforme koje će osigurati otpornost na buduće krize. Digitalizacija, razvoj ruralnog turizma i održive poljoprivrede te povećanje produktivnosti kroz inovacije samo su neki od smjerova koje Hrvatska mora slijediti.
Put Hrvatske od stjecanja neovisnosti odražava otpornost i prilagodljivost nacije. Dok su postignuti značajni pomaci u gospodarskom razvoju i europskoj integraciji, regionalne razlike, niska produktivnost i prekomjerna ovisnost o turizmu ostaju izazovi. Fokusirajući se na održiv rast, inovacije i ravnomjeran razvoj, Hrvatska može dodatno ojačati svoj položaj na europskoj i globalnoj razini.
