Konkurentnost europskog gospodarstva već je dugo u središtu strateških ciljeva Europske unije (EU), no trenutačna situacija zahtijeva odlučnije mjere i prilagodbe kako bi se održala globalna relevantnost i potaknuo rast. Europa se suočava s izazovima na više razina, od tehnološke utrke sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom do dekarbonizacije i osiguranja ekonomske sigurnosti. U tom kontekstu, Hrvatska ima jedinstvenu priliku, ali i odgovornost, pronaći svoje mjesto unutar tih procesa kako bi osigurala gospodarski napredak i smanjila ekonomske razlike unutar same Unije.

Europska komisija, vođena izvješćem Marija Draghija o budućnosti europske konkurentnosti, naglašava tri ključna prioriteta: zatvaranje tehnološkog jaza prema globalnim konkurentima, tranziciju prema zelenijem gospodarstvu i osiguranje ekonomske sigurnosti. Ti prioriteti nisu samo okvir za djelovanje na razini EU-a, već i temelj za nacionalne strategije zemalja članica, uključujući Hrvatsku.

Globalna utrka u inovacijama i tehnologiji

EU trenutačno zaostaje za Sjedinjenim Državama i Kinom u inovacijama, što se očituje u činjenici da su samo četiri od 50 najvećih tehnoloških kompanija europske. Razvoj visokih tehnologija i digitalizacija ključni su za povećanje produktivnosti, a time i za jačanje konkurentnosti. EU ulaže napore u stvaranje povoljnih uvjeta za istraživanje i razvoj te prijenos tehnologije kroz programe poput Obzora Europa, ali uspješnost tih inicijativa ovisi o spremnosti zemalja članica da sustavno podrže inovacijske ekosustave.

Za Hrvatsku, koja ima ograničene resurse i nizak udio ulaganja u istraživanje i razvoj, prioritet mora biti razvoj digitalnog gospodarstva i poticanje start-upova. Hrvatska ima potencijal postati regionalno središte za tehnologiju ako se usredotoči na razvoj pametnih specijalizacija, bolje integrira u europske lance vrijednosti i poveća ulaganja u znanost i inovacije. Partnerstva s vodećim europskim institucijama i privatnim sektorom ključna su za postizanje ovih ciljeva.

Zelena tranzicija kao ekonomska prilika

Dekarbonizacija nije samo okolišni, već i ekonomski izazov. EU je predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena, no zelena tranzicija zahtijeva velika ulaganja i strukturalne promjene. Europski zeleni plan predviđa smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine, što otvara mogućnosti za razvoj novih industrija i radnih mjesta. Međutim, taj proces zahtijeva usklađenost između ambicioznih ciljeva i stvarnih kapaciteta gospodarstva.

Hrvatska, koja već sada ima značajan udio energije iz obnovljivih izvora, može iskoristiti zelenu tranziciju za poticanje regionalnog razvoja, posebice u manje razvijenim krajevima. Ulaganja u energetski sektor, infrastrukturu i održivu mobilnost trebaju biti popraćena mjerama koje će osigurati socijalnu prihvatljivost tranzicije. Uz to, Hrvatska mora pojednostaviti administrativne postupke i poboljšati regulatorni okvir kako bi privukla ulaganja u zelene projekte.

Ekonomska sigurnost i smanjenje ovisnosti

Pandemija COVID-19 i globalni poremećaji u opskrbnim lancima istaknuli su ranjivost europskog gospodarstva. Diversifikacija dobavnih lanaca i smanjenje ovisnosti o trećim zemljama, posebice u strateškim sektorima poput farmaceutike i poluvodiča, ključni su za osiguranje dugoročne ekonomske sigurnosti. Europska komisija radi na razvoju strategija koje će potaknuti proizvodnju unutar EU-a i osigurati stabilnost opskrbe.

Za Hrvatsku, koja ovisi o uvozu u mnogim sektorima, cilj mora biti povećanje domaće proizvodnje i jačanje regionalne suradnje. Ulaganja u infrastrukturu, posebno u luke i prometne koridore, mogu povećati Hrvatsku kao logističko čvorište, dok razvoj industrijskih kapaciteta može smanjiti vanjsku ovisnost.

Mala i srednja poduzeća kao okosnica gospodarstva

Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) čine okosnicu europskog gospodarstva, osiguravajući dva od tri radna mjesta. EU podržava MSP-ove kroz razne programe koji smanjuju birokratske prepreke, olakšavaju pristup financiranju i promiču internacionalizaciju. 

Hrvatska, međutim, mora sustavno raditi na poboljšanju poslovnog okruženja za MSP. To uključuje pojednostavljenje poreznih i administrativnih postupaka, jačanje financijskih instrumenata za inovacije i digitalizaciju te poticanje poduzetništva među mladima. Dodatno, turizam kao jedan od ključnih sektora hrvatskog gospodarstva treba transformirati prema održivijem modelu koji će smanjiti sezonalnost i povećati dodanu vrijednost. Razvoj kreativnih industrija i povezivanje turizma s kulturnim i prirodnim bogatstvima Hrvatske mogu biti snažan alat za regionalni razvoj.

Strana ulaganja i trgovina

EU je globalni predvodnik u trgovini, ali pojedine članice, uključujući Hrvatsku, zaostaju u privlačenju stranih ulaganja. Jedinstveno tržište EU-a pruža velike mogućnosti, ali njihovo iskorištavanje zahtijeva uklanjanje administrativnih prepreka i poboljšanje poslovne klime. 

Hrvatska mora ulagati u promociju svojih komparativnih prednosti, poput geostrateškog položaja, i jačati institucionalne kapacitete za privlačenje stranih investitora.

Povećanje izvoza mora biti ključni prioritet, a to se može postići razvojem strategija internacionalizacije i boljom podrškom izvoznicima. Uvođenje digitalnih rješenja za komunikaciju trgovaca s nadležnim tijelima te razvoj platformi za povezivanje domaćih i stranih partnera mogu znatno povećati konkurentnost hrvatskih tvrtki na globalnom tržištu.

Reforme i upravljanje
Jedan od najvećih izazova Hrvatske je neučinkovitost javne uprave i složenost regulatornog okvira. EU potiče modernizaciju administracije kako bi se ubrzali procesi, smanjila birokracija i povećala transparentnost. Hrvatska hitno treba reforme za veću učinkovitost javnog sektora i povoljno ulaganje. Poseban naglasak treba staviti na jačanje javno-privatnih partnerstava (JPP) i profesionalizaciju upravljanja državnim poduzećima kroz mjere odgovornosti, transparentnosti i jasne strateške ciljeve. Digitalizacija javnih usluga je prioritet kako bi građani i poduzeća jednostavnije obavljali administrativne poslove, čime se štede vrijeme i resursi. Također, potrebno je unaprijediti kapacitete za povlačenje EU fondova, posebno za inovacije, zelenu tranziciju i infrastrukturni razvoj, uz bolju koordinaciju vlasti na svim razinama. Razvoj ljudskih resursa u javnoj upravi kroz obuke i moderne alate ključan je za podizanje profesionalnosti. Hrvatska je u ključnom trenutku gdje reforme nisu samo potrebne već i neizbježne za gospodarsku stabilnost i održivi razvoj.