Njemačka, gospodarski motor Europe, suočava se s alarmantnim porastom broja stečajeva poduzeća, koji doseže razinu viđenu tijekom financijske krize 2009. godine. Situacija ne samo da izaziva zabrinutost za poslovnu zajednicu već i otvara pitanja o stabilnosti tržišta i dugoročnim posljedicama na njemačko gospodarstvo.
Prema podacima stručnjaka za stečajeve, Njemačka sada bilježi oko 1.400 insolventnih poduzeća mjesečno, što je usporedivo s vrhuncem financijske krize prije petnaest godina. Razlika je, međutim, u strukturi insolventnih subjekata. Dok su tijekom 2009. značajan udio činila mikro-poduzeća, danas se u većoj mjeri radi o većim i značajnijim poduzećima, čiji bankroti donose ozbiljne gubitke gospodarskog kapitala.
Prema izvješću agencije Creditreform, broj korporativnih stečajeva u Njemačkoj prošle je godine dosegao najvišu razinu od 2015., uz ukupno zabilježenih 121.300 stečajnih postupaka, uključujući privatne i druge vrste stečajeva. Porast od 10,6% u odnosu na prethodnu godinu predstavlja snažan signal da su tržišne turbulencije daleko od stabilizacije.
Povijesni kontekst i strukturalni izazovi
Iako broj stečajeva u Njemačkoj varira kroz godine, potaknut gospodarskim ciklusima i reformama stečajnog prava, trenutni porast je poseban zbog svojih uzroka i implikacija. Najviši brojevi korporativnih stečajeva nisu zabilježeni tijekom financijske krize 2008., već 2003. i 2004. godine, s gotovo 40.000 godišnjih bankrota. S druge strane, tijekom pandemije COVID-19 broj stečajeva privremeno je pao ispod 15.000 godišnje zahvaljujući državnim potporama i izvanrednim mjerama.
No, kako su mjere ukinute, a kamatne stope Europske središnje banke (ECB) počele rasti nakon dugogodišnjeg razdoblja gotovo nultih stopa, mnoge su tvrtke sada suočene s financijskim pritiskom koji ne mogu izdržati. Poduzeća koja su se ranije mogla osloniti na jeftino financiranje sada su prisiljena servisirati znatno skuplje kredite, što povećava njihovu ranjivost.
Budući trendovi i zabrinutosti
Predviđa se da će 2024. biti godina kada broj korporativnih stečajeva ponovno premaši 20.000, prvi put nakon 2017. godine. Stručnjaci upozoravaju kako bi brojke uskoro mogle dostići razine iz 2009. i 2010., kada je godišnji broj bankrota premašio 32.000.
Dugoročne prognoze dodatno komplicira takozvani “zaostali efekt” — poduzeća koja su odgodila stečaj tijekom pandemije ili zbog povoljnih uvjeta financiranja sada ulaze u insolventnost, što ukazuje na mogućnost da se trenutni val stečajeva nastavi čak i uz blagi gospodarski oporavak.
Gospodarski i društveni utjecaj
Ova situacija nije samo statistički izazov. Gubitak radnih mjesta, prekid opskrbnih lanaca i narušavanje povjerenja u tržište imaju dalekosežne posljedice na društvo i gospodarstvo. Iako neki ekonomski analitičari smatraju da stečajevi predstavljaju prirodno “čišćenje” tržišta od neodrživih poslovnih modela, njihov utjecaj na zaposlenost, porezne prihode i širu stabilnost gospodarstva nikako se ne smije podcijeniti.
Njemačka, koja je dugi niz godina bila simbol stabilnosti i gospodarske otpornosti, sada se suočava s izazovom koji zahtijeva prilagodbu strategija i snažnu podršku poduzećima kako bi se izbjegla dublja gospodarska kriza. Val stečajeva ne pogađa samo one koji zatvaraju svoja vrata; on šalje snažnu poruku o promjenjivim uvjetima na tržištu koji traže brze i odlučne odgovore.
