U vremenu kada prevladavaju kritike i pesimizam, važno je istaknuti stvarne pokazatelje koji svjedoče o napretku Hrvatske. Premda nas neki uspoređuju s državama koje su članice Europske unije desetljećima dulje, Hrvatska, kao najmlađa članica EU-a, ostvaruje rezultate koji pokazuju da je zemlja na pravom putu. Pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića, Hrvatska prolazi kroz ključne transformacije i ostvaruje važne ciljeve.

STRATEGIJA ZA JAČU HRVATSKU

Jedan od najvažnijih uspjeha Plenkovićeve vlade je ulazak Hrvatske u Schengenski prostor i uvođenje eura kao službene valute. Ovi koraci omogućuju ekonomsku stabilnost, olakšavaju poslovanje, povećavaju povjerenje investitora i jačaju povezanost s europskim tržištem, što Hrvatsku svrstava u najužu jezgru Europske unije, što je rezultat sustavnog rada i učinkovite vanjske politike.

Ulazak u Schengen donosi slobodnije kretanje, smanjenje troškova u trgovini i transportu te povećava turistički potencijal zemlje. Uvođenje eura eliminiralo je valutni rizik i smanjilo troškove transakcija, što koristi i gospodarstvu i građanima.

Osim ekonomskih koristi, ove integracije jačaju sigurnosnu suradnju unutar EU, što je važno za suzbijanje prekograničnog kriminala i ilegalnih migracija. Ovi uspjesi rezultat su sustavnog rada, dugotrajnog lobiranja i ispunjavanja stroge europske regulative, čime je Hrvatska dodatno učvrstila svoj položaj u EU.

LOBIRANJE – STRATEGIJE ZA STABILNOST I KONKURENTNOST U EU

U suvremenom okruženju globalnih izazova, Hrvatska ima privilegiju biti predvođena premijerom čije međunarodno priznanje i ugled pružaju značajnu prednost na europskoj i svjetskoj sceni. Diplomatska vještina i pregovaračka snaga Andreja Plenkovića, premda često podcijenjene u domaćim političkim krugovima, donijele su Hrvatskoj konkretne i opipljive rezultate. Njegova strategija lobiranja, usmjerena na jačanje stabilnosti i konkurentnosti, pozicionirala je Hrvatsku kao aktivnog i utjecajnog sudionika unutar Europske unije.

Jedan od najočitijih uspjeha njegove strategije je osiguranje dosad najvećeg financijskog paketa iz europskih fondova – čak 30 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Ova sredstva ciljano su usmjerena u strateške projekte poput modernizacije infrastrukture, ubrzane digitalizacije, zelene tranzicije te poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Time se ne samo ubrzava gospodarski razvoj već i postavljaju čvrsti temelji za dugoročnu stabilnost i konkurentnost Hrvatske unutar Europske unije i šire.

GOSPODARSKI RAST UNATOČ IZAZOVIMA

Hrvatska je suočena s globalnim izazovima poput pandemije i inflacije, ali pokazala je otpornost i sposobnost prilagodbe. Bruto domaći proizvod (BDP) raste po stopama iznad europskog prosjeka. Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, BDP je u trećem tromjesečju 2024. porastao za 2,8% u odnosu na prethodnu godinu. Očekuje se da će i 2025. godina donijeti stabilan rast temeljen na domaćoj potražnji.

Nezaposlenost je u stalnom padu, s projekcijom od 5,7% u 2024. godini, što je najniža stopa u novijoj povijesti zemlje. Plaće su u nominalnom smislu značajno porasle – godišnje bruto plaće usporedive su s onima u Poljskoj i Mađarskoj, dok rast realnih plaća osigurava veću kupovnu moć građana.

Inflacija, koja je globalni izazov, u Hrvatskoj se smanjuje. Predviđa se da će s 8% u 2023. godini pasti na samo 3,1% u 2024., što građanima donosi olakšanje u svakodnevnim troškovima.

ISKORIŠTAVANJE EU FONDOVA ZA LOKALNI RAZVOJ

Hrvatska je u posljednjim godinama značajno unaprijedila učinkovitost u korištenju europskih fondova, čime se pozicionirala kao primjer uspješnog članstva u Europskoj uniji. Projekti poput Pelješkog mosta, energetske obnove škola, bolnica, dječjih vrtića i domova za starije osobe te modernizacije prometne infrastrukture jasno pokazuju kako europska sredstva izravno doprinose kvaliteti života građana.

Poseban naglasak stavljen je na razvoj lokalnih zajednica. Korištenjem fondova, brojni gradovi i općine uspjeli su financirati projekte koji potiču poduzetništvo, unapređuju turističku ponudu i moderniziraju obrazovne sustave, što doprinosi jačanju lokalne ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta.

Osim infrastrukturnih ulaganja, sve je veći fokus na inovativnim projektima koji podržavaju digitalizaciju, zelenu tranziciju i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Ova strategija omogućuje ravnomjerniji razvoj svih dijelova Hrvatske, smanjuje regionalne razlike te jača gospodarsku i socijalnu otpornost zajednica.

TURIZAM KAO MOTOR RAZVOJA

Turizam, kao jedan od najvažnijih sektora hrvatskog gospodarstva, u 2023. godini ostvario je rekordne rezultate, unatoč izazovima globalne nesigurnosti. Hrvatska se profilirala kao atraktivna i sigurna destinacija, bilježeći značajan porast dolazaka gostiju s visokoplatežnih tržišta poput SAD-a, Kanade, Japana i Skandinavije.

Posebno je naglašen razvoj održivih turističkih modela koji potiču ravnomjerniju raspodjelu prihoda po regijama, smanjuju sezonalnost i doprinose očuvanju prirodnih i kulturnih resursa. Fokus na luksuzni turizam, ekološke smještajne kapacitete i autentična iskustva dodatno je pozicionirao Hrvatsku među vodeće destinacije na Mediteranu.

Uvođenje eura i ulazak u Schengenski prostor dodatno su olakšali dolazak i boravak stranih gostiju, što se pozitivno odrazilo na turističke prihode. Ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju turističkih usluga i promociju novih destinacija omogućila su privlačenje različitih profila putnika, od obitelji do luksuznih putnika i digitalnih nomada.

Uz sustavan pristup razvoju turizma, Hrvatska potvrđuje svoju sposobnost da iz globalnih izazova izvuče prilike, koristeći turizam kao snažan motor gospodarskog razvoja, regionalnog uravnoteženja i promocije zemlje na međunarodnoj sceni.

JE LI RAZVOJ HRVATSKE SPOR? ILI SMO JEDNOSTAVNO PREKRITIČNI?

Kritike da “nije dovoljno brzo” često dolaze od onih koji uspoređuju Hrvatsku s dugogodišnjim članicama EU-a poput Njemačke ili Francuske. Važno je razumjeti da Hrvatska ima samo 11 godina članstva, dok su mnoge druge zemlje u EU desetljećima i imale su vremena stabilizirati svoje sustave i razviti gospodarstvo. Unatoč tomu, Hrvatska je napredovala u ključnim pokazateljima te sustavno gradi temelje za dugoročni razvoj.

Pod vodstvom premijera Plenkovića, Hrvatska je dokazala da može uspješno prebroditi globalne krize, postići značajne integracije u EU i postaviti temelje za daljnji rast. Naravno, prostora za napredak uvijek ima, ali Hrvatska nije zemlja bez potencijala, već zemlja koja svoj potencijal sve bolje koristi.

Nije sve tako crno kako se ponekad čini – Hrvatska raste, razvija se i gradi svoju poziciju u svijetu. S pravim vodstvom i jasnom vizijom, budućnost je svjetlija nego što mnogi misle.