Mikroplastika, sitne plastične čestice promjera manjeg od pet milimetara, jedan je od najvećih ekoloških izazova današnjice. Iako se plastika najčešće povezuje s vidljivim otpadom poput boca i vrećica u oceanima, prava opasnost dolazi iz manje očitih izvora, poput trošenja automobilskih guma. Ova nevidljiva prijetnja ima dalekosežne posljedice na zdravlje ljudi i okoliša.
Znanstvenici su već upozorili da stvaramo “plastični planet”. Godine 2015. proizvedeno je oko 420 milijuna tona plastike. Za usporedbu, 1950. godine ta brojka iznosila je jedva nešto više od 2 milijuna tona. Tijekom tih 65 godina otprilike 6 milijardi tona plastike završilo je na odlagalištima otpada ili u prirodi, prema znanstvenim procjenama iz 2017. godine. Sav plastični otpad nekada je bio proizvod koji je imao svoju svrhu: boce, ambalaža i slično. Kada se ti proizvodi odbace, s vremenom se raspadaju na sve manje čestice, na kraju postajući mikroplastika ili čak nanoplastika. Jedno istraživanje zaključilo je da između 15 i 51 bilijun plastičnih čestica pluta na površini mora. Jedan bilijun je tisuću milijardi. Za ilustraciju, jedan bilijun sekundi odgovara razdoblju od 32.000 godina.
Koliko mikroplastike nastaje zbog trošenja auto-guma?
Prema podacima njemačkog Saveznog ureda za okoliš (Umweltbundesamt), svake godine na njemačkim cestama nastane oko 150.000 tona mikroplastike zbog trošenja guma. Ove sitne čestice plastike ulaze u zrak, tlo, rijeke i mora, pridonoseći globalnom onečišćenju plastikom. Problem nije ograničen samo na Njemačku; slični obrasci bilježe se diljem svijeta, uključujući Hrvatsku, gdje su prometna infrastruktura i intenzivna upotreba automobila dodatni izazovi za okoliš.
Trošenje guma – Kemijski koktel na našim cestama
Trošenje guma nastaje trenjem između guma i cestovne podloge, pri čemu se oslobađa kemijski koktel sintetičkog kaučuka, metala, omekšivača i drugih umjetnih tvari. Te čestice, poznate kao TRWP (Tyre and Road Wear Particles), lako se šire vjetrom i kišom, završavajući u vodi, zraku i prehrambenom lancu.
Svake godine diljem svijeta proizvede se više od dvije milijarde automobilskih guma, koje otpuste približno šest milijuna tona sitnih čestica u okoliš.
U Hrvatskoj, prometno intenzivna područja poput gradskih čvorišta i autocesta predstavljaju kritične točke zagađenja mikroplastikom. Nažalost, nedostatak istraživanja o lokalnim razinama mikroplastike otežava donošenje informiranih i učinkovitih mjera za zaštitu okoliša
Utjecaj mikroplastike na zdravlje ljudi i ekosustave
Prema izvješću Europskog parlamenta, mikroplastika se pronalazi u hrani i piću, poput piva, meda i vode iz slavine, što potvrđuje njezinu široku rasprostranjenost u okolišu.
Znanstvene studije ukazuju na ozbiljne posljedice mikroplastike. Udisanje mikroplastike, koja je često prisutna u finim česticama zraka, povezano je s respiratornim problemima i povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, istraživanja pokazuju da mikroplastika može oštetiti stanične membrane kod ljudi i životinja, što može pridonijeti razvoju tumora. Poznato je da mikroplastične čestice manje od 25 mikrona mogu ući u ljudsko tijelo kroz usta i nos. Čestice manje od 5 mikrona mogu čak dospjeti do plućnog tkiva.
Ekosustavi također trpe značajne štete. Studija o vodenim organizmima otkrila je da mikroplastika negativno utječe na razmnožavanje vodene faune, uključujući larve insekata, što izaziva lančane posljedice na prehrambeni lanac. U Jadranskom moru, već ugroženom drugim oblicima zagađenja, mikroplastika dodatno prijeti morskom zagađivanju.
I klimatske promjene dobar su razlog za smanjenje potrošnje plastike. Gotovo svi plastici se proizvode na temelju fosilnih goriva. Emisije iz ove industrije u 2015. godini iznosile su 1,7 milijardi tona CO2, kako se navodi u studiji objavljenoj u časopisu „Nature Climate Change“. Ako se količina proizvedene plastike nastavi udvostručavati svako desetljeće, emisije bi do 2050. godine mogle doseći 6,5 milijardi tona CO2, što bi činilo oko 15 % globalnog CO2 proračuna.
Rješenja za smanjenje trošenja guma
Smanjenje mikroplastike uzrokovane trošenjem guma zahtijeva sustavan i sveobuhvatan pristup. Proizvođači diljem svijeta sve više ulažu u razvoj ekološki prihvatljivih guma koje manje zagađuju okoliš, dok tehnologije poput filtera uz ceste i uređaja za hvatanje čestica s guma predstavljaju inovativna rješenja za smanjenje njihovog utjecaja na prirodu.
Istovremeno, promjena navika vozača, poput održavanja optimalnog tlaka u gumama, nježnog kočenja i umjerenog ubrzavanja, može značajno smanjiti habanje guma. U Hrvatskoj, poticanje korištenja javnog prijevoza i smanjenje ovisnosti o automobilima ima potencijal igrati ključnu ulogu u ublažavanju ovog problema. Uz to, uvođenje strožih standarda za proizvodnju guma i regulacija emisija kroz mjere poput Euro-7 norme u EU pokazuje da zakonske inicijative mogu pridonijeti zaštiti okoliša i javnog zdravlja.
Poziv na djelovanje
Rješavanje problema mikroplastike zahtijeva suradnju vlada, industrije i građana. U Hrvatskoj je nužno podići svijest o ovoj temi i uložiti u istraživanje utjecaja mikroplastike na lokalne ekosustave. Donošenje konkretnih mjera, poput poticanja održive mobilnosti i modernizacije prometne infrastrukture, ključno je za zaštitu okoliša i zdravlja budućih generacija.
Mikroplastika možda nije vidljiva golim okom, ali njezini učinci itekako su prisutni. Vrijeme je da počnemo djelovati.
