Mađarska je proteklih godina bila u fokusu Europske unije zbog sustavnog kršenja načela vladavine prava. Posljedice tog ponašanja sada su sve očitije: od kraja 2022. godine zamrznuta su sredstva u iznosu od 1,04 milijarde eura, a nedavno je objavljeno da ta sredstva Mađarska više neće moći povući. Ovaj gubitak samo je vrh ledenog brijega u širem problemu blokiranih 19 milijardi eura EU pomoći, uključujući sredstva za oporavak od pandemije.

Kako je Mađarska stigla ovdje?

Mađarski premijer Viktor Orban već godinama ignorira upozorenja i preporuke Europske komisije o potrebi provedbe reformi u pravosuđu, slobodi medija, borbi protiv korupcije te poštivanju osnovnih prava. Umjesto prilagodbe europskim standardima, Orbanov režim sustavno jača kontrolu nad svim segmentima društva, od pravosuđa do civilnog sektora, pritom dodatno polarizirajući mađarsko društvo.

Europska komisija, kao čuvar europskih ugovora, poduzela je niz mjera kako bi zaštitila temeljne vrijednosti EU-a. No, Orbanova vlada nastavila je sa svojom retorikom o „diktatu Bruxellesa“ i „zaštiti suvereniteta“, čime se svjesno izolirala unutar Unije.

Zamjena Europe Kinom?

U trenutku kada se europski fondovi zatvaraju, Mađarska sve više okreće pogled prema Kini. Kineske investicije, poput tvornica električnih automobila BYD i baterijskih ćelija CATL, te velikih infrastrukturnih projekata poput željezničke pruge Budimpešta-Beograd, predstavljaju privremeni financijski ventil za Mađarsku. No, pitanje je kakva će biti dugoročna cijena ove ovisnosti. Kredit od milijardu eura iz kineskih državnih banaka, povučen bez transparentnih uvjeta, otvara ozbiljna pitanja o održivosti takve strategije.

EU kao partner, ne neprijatelj

Argumenti Budimpešte o političkoj motiviranosti Bruxellesa zvuče kao izlika koja skriva neuspjeh domaće politike. Činjenica je da Europska komisija ne zamrzava sredstva iz hira, već temeljem jasno definiranih kriterija. Upravo je Mađarska među zemljama koje najviše ovise o europskim fondovima – od 2014. do 2020. godine povukla je čak 33,6 milijardi eura, što je značajno doprinijelo njezinom gospodarskom rastu.

Nedostatak volje za reformama stoga nije samo politički čin, već i izravna šteta za mađarske građane, posebno one u slabije razvijenim regijama, kojima su ova sredstva bila namijenjena.

Lekcija za budućnost

Pitanje Mađarske postavlja važan presedan za EU: kako se nositi s članicama koje svjesno krše pravila i pritom uživaju benefite zajedničkog tržišta i fondova. Bruxelles je ovdje poslao jasnu poruku: povlastice dolaze s odgovornošću.

No, istodobno, EU mora razmisliti o mehanizmima potpore građanima tih zemalja, koji često snose najveći teret ovakvih politika. Sankcije protiv režima ne bi trebale dodatno opterećivati građane.

Mađarska situacija nije samo priča o jednoj zemlji koja je izgubila milijarde eura pomoći. To je i upozorenje svim članicama EU-a o važnosti poštivanja zajedničkih vrijednosti i pravila. Orbanova retorika suverenosti neće platiti račune ni poboljšati standard života građana. Oslanjanje na autoritarne režime poput Kine dugoročno vodi samo u ovisnost i slabost.

Za EU, Mađarska je izazov koji zahtijeva čvrst, ali i strateški promišljen odgovor. Za samu Mađarsku, ovo je trenutak kada treba odlučiti hoće li ostati u europskoj obitelji ili krenuti putem izolacije s neizvjesnim ishodom.