Hrvatska mliječna industrija suočava se s nizom izazova koji su doveli do značajnog pada proizvodnje i broja proizvođača tijekom posljednjeg desetljeća. Unatoč povoljnim uvjetima za stočarstvo, sektor bilježi kontinuirani pad, što zahtijeva hitnu analizu i implementaciju strateških mjera za revitalizaciju
Pad broja mliječnih krava unatoč rastu proizvodnje
Hrvatska mliječna industrija nalazi se u svojevrsnom paradoksu. Iako se proizvodnja mlijeka po kravi u posljednjih deset godina povećala za 43 posto, broj mliječnih krava u istom razdoblju smanjio se za čak 58 posto. Ovaj drastičan pad znatno je veći od prosjeka Europske unije, gdje je broj krava pao za 10 posto uz povećanje proizvodnje mlijeka po kravi za 20 posto. Iako je 2023. zabilježila blagi porast otkupljenih količina mlijeka od 0,5 posto, što može sugerirati stabilizaciju sektora, dugoročni trendovi i dalje ukazuju na zabrinjavajuću situaciju.
Cijene mlijeka i tržišni izazovi
Otkupne cijene mlijeka u Hrvatskoj niže su od prosjeka Europske unije. U studenom prošle godine cijena otkupa porasla je tek 2% u odnosu na isti mjesec 2023., dok je prosječni rast u EU iznosio 17%, a u Irskoj čak 46%. Hrvatska je po cijeni mlijeka na dnu EU, uz Portugal, Finsku i Španjolsku. U istom razdoblju otkupna cijena mlijeka u Njemačkoj porasla je 23%, u Poljskoj 17%, a u Mađarskoj 12%, što je pomoglo tamošnjim proizvođačima da pokriju povećane troškove. U 2024. broj isporučitelja mlijeka u Hrvatskoj smanjen je za 9% (oko 200 manje), a količina isporučenog mlijeka ostala je na razini 2023. godine – 378,7 milijuna kg, no u odnosu na 2017. proizvodnja je pala za 100 milijuna kg. Gotovo 98% mlijeka u 2024. bilo je najvišeg razreda. U sektoru ovčjeg i kozjeg mlijeka pad je između 5 i 7% godišnje. Prema EU Milk Price podacima, prosječna otkupna cijena u EU bila je 53,2 €/100 kg, dok je u Hrvatskoj iznosila 49,6 €. Najviša cijena bila je na Cipru (66 €) i u Irskoj (63,2 €), dok su Portugal (45,6 €), Latvija (45,7 €) i Slovačka (45,8 €) imali najniže cijene. Hrvatska je pala u donju trećinu EU po cijeni mlijeka, a za opstanak sektora nužna su ulaganja u proizvodnju i postizanje samodostatnosti.
Struktura i trendovi u proizvodnji mlijeka
Europska unija bilježi kontinuirano smanjenje broja goveda, a na kraju 2023. broj mliječnih krava u EU bio je manji za 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći pad u proizvodnji mlijeka zabilježen je u Hrvatskoj (7,0 posto) i Irskoj (4,6 posto), dok su Cipar, Estonija i Rumunjska ostvarili rast od preko 5 posto. Hrvatska sudjeluje sa skromnih 0,3 posto u ukupnoj otkupljenoj količini mlijeka u EU, dok Njemačka i Francuska zajedno čine gotovo 40 posto.
Samodostatnost i vanjskotrgovinski saldo
Samodostatnost Hrvatske u proizvodnji mlijeka iznosi svega 40,8 posto, dok je prosjek EU 117,4 posto. Ovo znači da Hrvatska uvelike ovisi o uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda, pri čemu vanjskotrgovinska bilanca pokazuje značajan deficit. Tijekom 2023. uvoz mlijeka povećan je za 4,3 posto, dok je izvoz pao za 5,3 posto, čime je zabilježen omjer uvoza i izvoza od 84:16. Vrijednost uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iznosila je 393,5 milijuna eura, dok je izvoz dosegao tek 106,6 milijuna eura, ostavljajući deficit od gotovo 287 milijuna eura.
Regije s najvećom proizvodnjom mlijeka
Četiri hrvatske županije dominiraju u proizvodnji mlijeka: Osječko-baranjska (34,6 posto), Bjelovarsko-bilogorska (14,8 posto), Vukovarsko-srijemska (12,4 posto) i Koprivničko-križevačka (12,3 posto). Zanimljivo je da je u 2023. godini povećana isporuka mlijeka u Zadarskoj županiji, što ukazuje na blage pomake u regionalnoj raspodjeli proizvodnje.
Govedarstvo u Hrvatskoj – smanjenje broja krava i novorođene teladi
Na kraju 2023. ukupno je u Hrvatskoj bilo 445.015 goveda, od čega 136.585 krava. U usporedbi s 2022. godinom, broj krava smanjen je za 2,8 posto, dok je broj novorođene teladi pao za 4,3 posto. Ovi podaci upućuju na dugoročan problem generacijske obnove stočarskih farmi, što se dodatno pogoršava smanjenjem broja mliječnih krava za čak 10,1 posto tijekom 2023.
Uvoz i izvoz goveda
Hrvatska je u 2023. uvezla 170.063 grla goveda, dok je izvezla 91.056 grla. Uvoz je porastao za 11,7 posto, a izvoz za 13,8 posto. Unatoč povećanom izvozu, trendovi pokazuju da domaći uzgoj nije u mogućnosti zadovoljiti potražnju, što se dodatno očituje u uvozu 943 steone junice i prvotelke, što je gotovo 50 posto manje nego prethodne godine. Većina tih grla dolazi iz Austrije, Njemačke i Mađarske.
Hrvatska proizvodnja sira
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u 2023. godini proizvela 32.999 tona sira, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupne proizvodnje, 98,7% otpada na kravlji sir (32.574 tone), dok su količine ovčjeg (202 tone) i kozjeg sira (208 tona) znatno manje. Prema sadržaju vlage, najzastupljeniji su svježi sirevi (19.320 tona) i srednje tvrdi sirevi (11.868 tona), dok tvrdi sirevi (640 tona), ekstra tvrdi sirevi (417 tona), meki sirevi (570 tona), srednje meki sirevi (184 tone) i prerađeni sirevi (2.809 tona) čine manji dio proizvodnje. Unatoč ovim brojkama, Hrvatska se nalazi pri dnu ljestvice Europske unije po proizvodnji sira, zauzimajući pretposljednje mjesto s 33 tisuće tona, dok Slovenija proizvodi 15 tisuća tona. Za usporedbu, Njemačka proizvodi 2,36 milijuna tona sira godišnje, Francuska 1,89 milijuna tona, a Italija 1,34 milijuna tona. Ovi podaci ukazuju na potrebu jačanja i modernizacije hrvatskog sektora proizvodnje sira kako bi se povećala konkurentnost na europskom tržištu.
Vladine inicijative za oporavak sektora
Suočena s izazovima u sektoru mljekarstva, Vlada Republike Hrvatske prepoznala je potrebu za intervencijom te je u Programu razvoja sektora mljekarstva do 2030. predvidjela ulaganje od 700 milijuna eura. Ciljevi ovog programa uključuju povećanje broja grla, produktivnosti i preradbenih kapaciteta. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je velik dio tih sredstava već raspoređen na druge mjere i programe te da su potrebna dodatna ulaganja kako bi se postigli željeni rezultati.
Kanadski model kao inspiracija
Kanada ima učinkovitu i održivu mliječnu industriju, koja Hrvatskoj može poslužiti kao primjer za revitalizaciju sektora. Sustav upravljanja opskrbom osigurava stabilnost tržišta, pravedne cijene i potiče samodostatnost, smanjujući ovisnost o uvozu. Kanadski proizvođači koriste regenerativne metode poput rotacijske ispaše i precizne poljoprivrede, čime poboljšavaju kvalitetu tla, štede vodu i smanjuju emisije. Cilj im je postići klimatsku neutralnost do 2050. godine. Kanada ima više od 10.300 mljekarskih farmi s gotovo 970.000 krava, a većina se nalazi u Quebecu i Ontariju. Prerada mlijeka zapošljava preko 27.000 ljudi, što značajno doprinosi gospodarstvu.
Glavne pasmine mliječnih krava
- Holstein (94% stada): Najveća proizvodnja mlijeka – 30 litara dnevno, mliječna mast 3,9%.
- Jersey (4%): 22 litre dnevno, visok udio mliječne masti (4,9%) – idealno za sir.
- Ayrshire: 25 litara dnevno, mliječna mast 4,13%.
- Brown Swiss: Kvalitetno mlijeko s 4,16% mliječne masti i dobrim udjelom proteina.
Što dalje?
Mliječna industrija i govedarstvo u Hrvatskoj nalaze se pred ozbiljnim izazovima. Strukturni problemi, uključujući nisku otkupnu cijenu mlijeka, smanjenje broja proizvođača i pad samodostatnosti, zahtijevaju hitne mjere. Bez strateških intervencija, poput poticanja generacijske obnove, osiguravanja stabilnih tržišnih uvjeta te podrške modernizaciji farmi, domaći sektor suočit će se s daljnjim padom i sve većom ovisnošću o uvozu. Ako želimo održivu budućnost domaće proizvodnje mlijeka, nužno je djelovati sada.
(Izvori: Eurostat, CLAL.it, Holstein.ca, DZS, HPK, MP)
