Geopolitička situacija na Balkanu ponovno je postala izazov za regionalnu sigurnost, dok se događaji u Bosni i Hercegovini, na čelu s Miloradom Dodikom, zaoštravaju, dovodeći u pitanje stabilnost cijelog regiona. Ove napetosti ne odnose se samo na Bosnu i Hercegovinu; one imaju šire implikacije za susjedne zemlje, uključujući Hrvatsku, čije političke i sigurnosne strategije mogu biti oblikovane ovim dinamičnim okolnostima. Hrvatska, s obzirom na svoje geografsko i političko okruženje, mora pažljivo razmotriti ove promjene, jer se sukobi u susjedstvu mogu preslikati u njene unutarnje političke tokove, uključujući predstojeće lokalne izbore u svibnju 2025. godine.

MILORAD DODIK I SUVERENISTIČKE AMBICIJE: PRIJETNJA ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Milorad Dodik, lider bosanskih Srba, već godinama unazad zagovara ideju otcjepljenja Republike Srpske od ostatka Bosne i Hercegovine. Recentne prijetnje i odlučni koraci, poput odbijanja poziva da svjedoči pred tužiteljstvom i najava osnivanja vlastite vojske u entitetu, ukazuju na ozbiljnost njegovih namjera. Odluka o formiranju novog ustava Republike Srpske, koji predviđa moguću konfederaciju sa Srbijom, otvoreno se protivi temeljnim načelima Daytonskog sporazuma, koji je uspostavio okvir za političku i teritorijalnu stabilnost u 

post-ratnoj Bosni i Hercegovini. Upozorenja visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, Christian Schmidta, o mogućim posljedicama ovih koraka, uključujući prijetnje izazivanja dugoročnog otcjepljenja, ne mogu biti ignorirana.

Dodikova bliskost s Rusijom dodatno komplicira situaciju, jer bi svaki korak prema Moskvi mogao izazvati jaču reakciju Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Hrvatska se, s obzirom na svoju članicu Europske unije, nalazi u poziciji gdje se mora odlučiti kako će reagirati na ove promjene, koje utječu na regionalnu sigurnost i stabilnost.

UTJECAJ NA HRVATSKU: SIGURNOST I UNUTARNJA POLITIČKA DINAMIKA

Povećane napetosti u susjedstvu mogu imati direktne i indirektne posljedice za Hrvatsku, posebno u pogledu njezine vanjske politike i unutarnjih izbora. Napetosti u Bosni i Hercegovini, zajedno s Dodikovim secesionističkim potezima, mogu dovesti do jačanja nacionalističkih i radikalnih političkih struja u regiji, pa tako i u Hrvatskoj. Ukoliko eskalacija u Bosni i Hercegovini pređe u oružani sukob ili političku destabilizaciju, Hrvatska bi mogla biti suočena s novim izazovima u pogledu sigurnosne politike i migracijskih pritisaka.

Ove promjene također mogu oblikovati izbornu dinamiku u Hrvatskoj. Predstojeći lokalni izbori u svibnju 2025. godine mogli bi biti pod utjecajem rastuće regionalne nesigurnosti, jer će političke stranke biti pod pritiskom da formuliraju jasnu vanjskopolitičku i sigurnosnu strategiju. Politika prema Bosni i Hercegovini, kao i prema Srbiji, bit će među ključnim pitanjima na stolu, jer građani i političari očekuju odgovore na to kako će Hrvatska reagirati u slučaju eskalacije sukoba ili novog vala migracija.

ESKALACIJA NAPETOSTI U SRBIJI I REGIONALNE POSLJEDICE

Sukobi u Bosni i Hercegovini također su povezani s događanjima u Srbiji, koja ima ključnu ulogu u stabilnosti regije. Podrška koju Dodik uživa u Beogradu može biti ključna za njegovu strategiju, dok je u isto vrijeme podrška Moskvi postala sve izraženija. Ovaj politički i vojni smjer može otvoriti vrata za veće regionalne tenzije, jer Srbija, koja je i dalje duboko povezena s vlastitim nacionalizmom, postavlja dodatne izazove za Hrvatsku. Beograd, s neskrivenom podrškom Dodiku, mogao bi pojačati pritisak na Hrvatsku, koja mora balansirati između članstva u EU-u i regionalnih političkih ambicija koje prijete destabilizirati balkanski prostor.

POTENCIJALNI SCENARIJI ZA HRVATSKU: DIPLOMATSKA SUZDRŽANOST I POVEĆANA SIGURNOSNA SVIJEST

Za Hrvatsku, koja je već osjetila posljedice političkih turbulencija u regiji, ključno je usmjeriti svoju politiku prema smanjenju rizika od eskalacije sukoba. S obzirom na blizinu događanja u Bosni i Hercegovini, kao i na geopolitičke interakcije Srbije i Rusije, Hrvatska mora održati pažljivu diplomaciju i očuvanje unutarnje stabilnosti. Proaktivni angažman Hrvatske u EU i NATO-u bit će ključan za očuvanje regionalnog mira, dok će istovremeno reagirati na moguće promjene u političkim stavovima i javnim percepcijama koje mogu nastati kao rezultat daljnjih napetosti.

U tom kontekstu, pitanje hrvatskih vanjskopolitičkih prioriteta bit će usmjereno na podršku integraciji Balkana u Europsku uniju, dok istovremeno održava jasan stav prema destabilizirajućim čimbenicima poput separatističkih težnji i ruske intervencije. Također, Hrvatska mora biti spremna na potencijalne migracijske valove i osigurati svoje granice u slučaju povećane nestabilnosti u susjednim zemljama.

HRVATSKA U DINAMIČNOJ REGIJI

Hrvatska se nalazi na kritičnoj geopolitičkoj raskrsnici u vremenu kada se regija suočava s povećanim napetostima, koje mogu iz temelja promijeniti političku mapu Balkana. Političke odluke koje budu donesene u nadolazećim mjesecima neće samo oblikovati unutarnju stabilnost Hrvatske, već će imati dugoročne posljedice za sigurnost i ekonomski razvoj. 

Izbori u svibnju 2025. godine stoga će biti presudni, jer će odgovor na regionalne prijetnje oblikovati budućnost Hrvatske i njezinu poziciju u širem međunarodnom okruženju.