“Ako želiš mir, pripremi se za rat.” – Vegetije

Rat je oduvijek bio prisutan u ljudskoj povijesti. Donosi patnju, razaranje i smrt, a iza sebe ostavlja pustoš i izgubljene generacije. No, možemo li zamisliti svijet bez ratova? Je li rat izraz prirodne agresivnosti čovjeka ili posljedica kompleksnih društvenih i političkih odnosa? S razvojem civilizacije, mijenjao se i karakter ratova, ali su oni uvijek ostajali moćan alat za postizanje ciljeva onih koji vladaju. Ako je svijet u stalnom napretku, zašto ratovi nisu nestali? I zašto se danas u javnom prostoru više raspravlja o naoružavanju nego o tome kako ublažiti glad i siromaštvo?

VRIJEDNOST LJUDSKOG ŽIVOTA

Priroda nam je dana kao neprocjenjiv dar – veličanstvene planine, rijeke, šume i mora, svjetovi u kojima je svaki život poseban, neovisno o boji kože, religiji ili mjestu rođenja. Svaki čovjek nosi priču, emocije, snove i ljubav prema svojoj obitelji. A ipak, kroz povijest, nebrojeni su ljudi postali žrtve tuđih ambicija, moćnika kojima su ljudski životi tek puki brojevi na papirima geopolitičkih planova. Kako smo došli do toga da se ljudska sudbina može promijeniti u jednom trenutku zbog odluka koje se donose u uredima tisućama kilometara daleko?

Svijet ne uči iz povijesti. Dva svjetska rata u 20. stoljeću trebala su biti dovoljan podsjetnik na destruktivnost oružanih sukoba. Prvi svjetski rat nazvan je “ratom koji će okončati sve ratove”, no samo dvije decenije kasnije, Drugi svjetski rat odnio je više od 70 milijuna života. Po završetku tog sukoba, umjesto da se svijet okrene miru i suradnji, velesile su nastavile ulagati u oružje i razvijati tehnologije uništenja. Danas svjedočimo istom obrascu: ratovi su postali svakodnevica, a ekonomija rata profitabilnija nego ikada.

KOLIKO KOŠTA RAT?

Ratovanje nije samo moralni, već i ekonomski poraz. Prema istraživanju Brown sveučilišta pod nazivom “Cijena rata”, u sukobima koje je Amerika započela ili u kojima je sudjelovala u posljednjih dvadeset i dvije godine, život je izgubilo više od 4,5 milijuna ljudi. Od tog broja, otprilike milijun osoba poginulo je u izravnim borbama, dok je čak 3,5 milijuna umrlo zbog posljedica sukoba – gladi, siromaštva, nedostatka medicinske skrbi i uništenja infrastrukture.

Invazija Rusije na Ukrajinu samo je najnoviji primjer destruktivne moći rata. Od 2022. godine, milijuni Ukrajinaca raseljeni su iz svojih domova, dok je procijenjeno da 17,6 milijuna ljudi treba hitnu humanitarnu pomoć. Gledajući ove brojke, postavlja se pitanje: što uopće znači pobjeda u ratu? Možemo li govoriti o pobjedi kada iza sebe ostavljamo razorene gradove, traumatizirane obitelji i izgubljene naraštaje?

ŠTO SMO MI HRVATI NAUČILI IZ POVIJESTI?

Hrvatska, kao mala zemlja s burnom poviješću, pretrpjela je mnoge ratne strahote. Domovinski rat, kroz koji smo prošli devedesetih godina, ostavio je neizbrisiv trag. Iako smo izborili slobodu, cijena je bila strašna – tisuće poginulih, razoreni gradovi i sela, te generacije ljudi koje su odrasle u ratnim ruševinama. Jesmo li mi, kao narod, naučili nešto iz tog iskustva? Znamo li danas više cijeniti mir, ili i dalje dopuštamo da nas dijele ideologije, politički interesi i lažni narativi?

INTERESI MOĆNIH

Rat nije slučajan. On je planiran, vođen interesima elita koje nikada neće osjetiti posljedice sukoba. Za njih, rat je prilika za profit. Proizvođači naoružanja ostvaruju milijarde dolara prihoda dok političari uvjeravaju javnost da je vojna intervencija nužna. 

U ovom cinizmu, ljudski životi postaju tek brojke u statistikama.

PORUKA MLADIM NARAŠTAJIMA

Dok svijet iznova ulazi u sukobe, postavlja se ključno pitanje: što učimo mlade? Kakvu poruku šaljemo naraštajima koji dolaze? Učimo li ih da su ljudski životi manje važni od teritorija, resursa i geopolitičkih interesa? Ako ne promijenimo način razmišljanja, povijest će se ponavljati.

Cijena ratovanja nije samo broj mrtvih. To su izgubljene generacije, uništeni snovi i obitelji koje nikada neće biti iste. Svaki rat je poraz čovječanstva. Vrijeme je da preispitamo svoje vrijednosti i zapitamo se – možemo li zaista reći da smo civilizirani, ako je rat i dalje naša stvarnost?

“Svaki rat je poraz čovječanstva.” – Papa Ivan Pavao II