Vladina inicijativa “Biram Hrvatsku” ambiciozan je projekt osmišljen s ciljem poticanja iseljeništva na povratak u domovinu te unutarnje mobilnosti unutar zemlje. Iako su ciljevi privlačenja 4.000 do 4.500 povratnika hvalevrijedni, statistike od pokretanja mjere do danas jasno pokazuju kako pred Vladom stoji još mnogo posla da bi ova inicijativa u potpunosti zaživjela.
Do prosinca 2024. godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odobreno je ukupno 813 zahtjeva. Od toga, 745 zahtjeva odnosi se na povratak iz inozemstva, dok preostalih 68 obuhvaća internu mobilnost, odnosno preseljenje unutar zemlje iz razvijenijih u manje razvijene regije. Iako ovaj broj predstavlja značajan porast u odnosu na prethodne dvije godine, kada je bilo odobreno tek oko 350 zahtjeva, i dalje zaostaje za ambicijama postavljenim na početku provedbe mjere.
Reakcije javnosti na ovu inicijativu podijeljene su. Dok dio građana prepoznaje potencijal “Biram Hrvatsku” kao korak u pravom smjeru, kritike se najčešće usmjeravaju na nekoliko ključnih problema: nedostatnu financijsku motivaciju, kompleksne birokratske procese te izostanak dugoročne strategije za integraciju povratnika u društvo i gospodarstvo. Povratnici često ističu poteškoće s priznavanjem kvalifikacija stečenih u inozemstvu, nedostatak transparentnih informacija o resursima za prilagodbu lokalnim uvjetima te izazove u pronalaženju posla koji odgovara njihovim stručnim kvalifikacijama.
Unatoč navedenim preprekama, iskustva onih koji su koristili mjeru otkrivaju značajan potencijal za daljnji razvoj. Povratnici prepoznaju prilike za ulaganje u sektore poput malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, posebno ekološke poljoprivrede, te tehnološkog sektora. Mnogi smatraju kako bi bolje usmjereni poticaji, popraćeni sustavnom podrškom, mogli znatno povećati atraktivnost ove mjere.
KAKO UNAPRIJEDITI “BIRAM HRVATSKU”?
Kako bi inicijativa “Biram Hrvatsku” ostvarila svoje ciljeve, potrebne su konkretne prilagodbe i poboljšanja. Povećanje financijskih poticaja kako bi postali konkurentniji u odnosu na uvjete života u inozemstvu predstavlja prvi korak. Digitalizacija administrativnih procesa mogla bi značajno smanjiti birokratske prepreke i olakšati povratnicima prijavu za mjeru. Nadalje, posebni programi za povratnike-poduzetnike mogli bi osnažiti lokalna gospodarstva i potaknuti otvaranje novih radnih mjesta.
Organizacija savjetovališta i mreža podrške za povratnike dodatno bi olakšala prilagodbu na život u Hrvatskoj, dok bi promocija uspješnih priča povratnika mogla motivirati i druge iseljenike da razmisle o povratku. Posebna pažnja trebala bi biti posvećena mladim ljudima i obiteljima s djecom. Demografska obnova Hrvatske ovisi o njihovoj odluci da se vrate i ostanu, što zahtijeva ciljane programe koji podržavaju obrazovanje, zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje.
MARSHALL PLAN ZA HRVATSKU KAO DODATNA PRILIKA
Kao dodatak i alternativa poboljšanju Vladine inicijative “Biram Hrvatsku”, poseban potencijal leži u projektu “Marshall Plan za Hrvatsku”. Ovaj projekt nudi sustavniji pristup povratku iseljenika, s naglaskom na atraktivnije animiranje mladih generacija. Ključne prednosti “Marshall Plana” uključuju kvalitetno informiranje povratnika i praćenje svakog pojedinca kroz pružanje sveobuhvatne pomoći, čime se smanjuju birokratske prepreke i ostale poteškoće koje povratnici često ističu.
Cilj je osigurati pozitivno iskustvo povratka kako bi se spriječilo širenje negativnih priča koje bi mogle obeshrabriti druge iseljenike. Projekt također stavlja naglasak na stratešku integraciju povratnika u društvo i gospodarstvo putem podrške u priznavanju kvalifikacija, pronalasku adekvatnog zaposlenja i stvaranju uvjeta za obiteljski život.
Sveobuhvatan pristup, poput onog predloženog u okviru “Marshall Plana za Hrvatsku”, ne samo da povećava šanse za uspješan povratak pojedinca, već potiče širu iseljeničku zajednicu da razmotri Hrvatsku kao dugoročnu destinaciju za život i rad. Sinergijom ovakvog projekta i mjere “Biram Hrvatsku” mogao bi se ostvariti značajan doprinos demografskom i gospodarskom preporodu zemlje.
Mjera “Biram Hrvatsku” ima potencijal postati ključni alat za demografski i gospodarski preporod zemlje, ali samo uz sveobuhvatnu strategiju koja uvažava stvarne potrebe i izazove povratnika. Sustavno i koordinirano djelovanje može Hrvatsku pozicionirati kao privlačnu destinaciju za povratak, ne samo za sadašnje iseljenike, već i za buduće generac
