Oslanjanje na turizam i EU fondove: Kratkoročni rast, dugoročne slabosti
Hrvatska se suočava s ozbiljnim izazovima koji proizlaze iz same strukture njezina gospodarstva, unatoč nominalnom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjih nekoliko godina.
Glavni oslonci tog rasta, turizam i sredstva iz fondova Europske unije, pokazuju značajne slabosti koje ne osiguravaju dugoročnu otpornost gospodarstva na vanjske šokove.
Oslanjanje na turizam kao glavni izvor prihoda nosi rizik sezonalnosti, dok sredstva iz EU fondova često ostaju neučinkovito usmjerena, s ograničenim utjecajem na produktivnost i inovacije. U tom kontekstu, povratak hrvatske dijaspore, osobito poslovne dijaspore, predstavlja ključan potencijal za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, diversifikaciju gospodarstva i osiguranje njegove dugoročne stabilnosti.
Deindustrijalizacija i izazovi za poduzetništvo
Hrvatska je povijesno bila poznata po snažnoj industrijskoj osnovi, ali deindustrijalizacija nakon devedesetih godina ostavila je duboke posljedice na njezino gospodarstvo. Danas je udio industrije u BDP-u relativno nizak, dok mali i srednji poduzetnici, koji bi trebali biti okosnica gospodarstva, često nailaze na nepremostive prepreke.
Visoki porezi, administrativne zapreke i otežan pristup financiranju ograničavaju njihov razvoj i inovativnost. Istovremeno, Hrvatska gubi mlade i obrazovane ljude koji traže bolje prilike u inozemstvu, što dodatno slabi njezinu demografsku i gospodarsku osnovu.
Inspiracija iz Poljske: Ulaganje u otpornost i industriju
Nasuprot tome, Poljska nudi inspirativan primjer kako se članstvo u Europskoj uniji može iskoristiti za gospodarski rast i otpornost. Poljska je od ulaska u EU 2004. godine uspješno usmjerila sredstva iz fondova u modernizaciju svoje industrije, poticanje istraživanja i razvoja te stvaranje povoljnog poslovnog okruženja.
Poljska je danas među vodećim izvoznicima unutar EU-a, a njezin industrijski sektor, koji čini preko 40% BDP-a, osigurava stabilan i raznovrstan rast. Za razliku od Hrvatske, Poljska je sustavno uložila u obrazovanje i tehničku obuku radne snage, čime je povećala svoju konkurentnost na globalnom tržištu.
Dijaspora kao ključni potencijal za Hrvatsku
Međutim, Hrvatska nije samo u poziciji da kopira poljski model, već ima jedinstvenu prednost koju može iskoristiti: svoju dijasporu. Procjenjuje se da izvan granica Hrvatske živi više od 4 milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Među njima je značajan broj uspješnih poduzetnika, menadžera i stručnjaka koji su tijekom desetljeća stekli vrijedna znanja, iskustva i mreže kontakata u različitim gospodarskim sektorima.
Mali i srednji poduzetnici: Okosnica stabilnosti
Mali i srednji poduzetnici ključni su za stabilnost i otpornost svakog gospodarstva. Oni generiraju najveći broj radnih mjesta, potiču lokalni razvoj i stvaraju inovativna rješenja prilagođena specifičnim tržištima. Hrvatska dijaspora mogla bi donijeti ne samo kapital, već i potrebna znanja o poslovanju na globalnim tržištima, nova tehnološka rješenja i pristup međunarodnim mrežama.
Poticaji za povratak dijaspore
Za to je ključno stvoriti povoljno poslovno okruženje koje će potaknuti dijasporu na povratak. To uključuje smanjenje birokratskih prepreka, uvođenje poreznih olakšica za povratnike i podršku inovativnim projektima.
Primjeri uspješnih povrataka iz dijaspore već postoje. Povratnici koji su u Hrvatsku donijeli inovativne ideje i pristupe često se suočavaju s izazovima, ali njihovi uspjesi pokazuju koliko je važno prepoznati i podržati takve inicijative. Jedan od ključnih koraka bilo bi stvaranje posebnih programa za povezivanje domaćih poduzetnika s dijasporom.
Strategija za integraciju dijaspore
Važno je istaknuti da povratak dijaspore ne mora biti isključivo fizički. Mnogi pripadnici dijaspore mogli bi sudjelovati u razvoju Hrvatske kroz ulaganja, partnerstva s domaćim poduzetnicima i prijenos znanja. U tu svrhu potrebno je razviti strategiju koja će uključiti sve relevantne dionike – od vlade i lokalnih vlasti do nevladinih organizacija i obrazovnih institucija. Hrvatska mora poslati jasnu poruku dijaspori da je njihov povratak i uključivanje u gospodarstvo prioritet.
Uloga EU fondova u poticanju povratka dijaspore
Sredstva iz fondova Europske unije mogla bi se puno učinkovitije iskoristiti za poticanje povratka dijaspore. Na primjer, dio sredstava mogao bi se usmjeriti u programe sufinanciranja inovativnih poduzetničkih ideja koje dolaze iz dijaspore. Također, stvaranje specijaliziranih fondova za podršku povratnicima pomoglo bi u smanjenju rizika i olakšalo pokretanje poslovanja.
Transformacija kroz povratak dijaspore
Dugoročno gledano, povratak dijaspore mogao bi imati ključnu ulogu u rješavanju demografskih izazova s kojima se Hrvatska suočava. Povratak mladih obitelji ne samo da bi povećao broj stanovnika, već bi i donio novu energiju i perspektivu u lokalne zajednice.
Zaključno, Hrvatska ima priliku transformirati svoje gospodarstvo i osigurati bolju budućnost za svoje građane. Povratak dijaspore nije samo demografsko pitanje, već i ključni element gospodarskog razvoja. Ovo je prilika koja se ne smije propustiti, a uspjeh će ovisiti o sposobnosti Hrvatske da stvori povoljno okruženje za povratnike i prepozna vrijednost svoje globalne zajednice.
