Analiza izlaznosti Dijaspore na parlamentarnim izborima u RH: Uzroci, posljedice i mogućnosti za unapređenje

Zabrinjavajući trend smanjenja izlaznosti hrvatske dijaspore na parlamentarnim izborima iz godine u godinu postao je ključno pitanje koje zahtijeva hitnu pažnju. Svaki izborni ciklus bilježi sve manji broj glasača iz dijaspore, što ukazuje na rastuću nezainteresiranost ili prepreke koje onemogućuju sudjelovanje u demokratskom procesu. Ova analiza ima za cilj istražiti uzroke ovog problema i potaknuti raspravu o nužnim promjenama koje bi mogle obnoviti interes i osigurati veće sudjelovanje dijaspore u političkom životu Republike Hrvatske.

Analiza izlaznosti hrvatske dijaspore na parlamentarnim izborima u razdoblju od 2000. do 2024. godine pokazuje zabrinjavajući trend smanjenja broja glasača. Na izborima 2000. godine zabilježena je izlaznost od 125.655 birača, dok je na izborima 2024. ta brojka pala na 40.000.

Ovaj pad nije linearan i pokazuje dramatične promjene. Na izborima 2003. godine broj birača se smanjio na 69.727, dok je 2007. zabilježen blagi porast na 89.653 glasača. Međutim, 2011. godine izlaznost drastično opada na 20.861, dok su izbori 2016. i 2020. pokazali blago povećanje, s izlaznošću od 20.913 i 28.410 glasača. Iako je 2024. zabilježen porast na 40.000 glasača, ova brojka postaje znatno manje impresivna kada se izuzmu birači iz Bosne i Hercegovine.

Naime, kada se iz analize izostavi oko 33.000 glasača iz Bosne i Hercegovine, dolazimo do poražavajućeg podatka da je na izbore diljem svijeta izašlo tek nešto više od 7.000 Hrvata. Ovi podaci jasno ukazuju na značajan pad zainteresiranosti dijaspore za sudjelovanje u političkom životu Republike Hrvatske. Ovo otvara pitanje povjerenja u izborni proces te naglašava potrebu za daljnjom analizom i razvojem strategija koje će povećati uključenost Hrvata u inozemstvu.

Osim toga, postavlja se i pitanje stvarne zastupljenosti, budući da na glasače iz Bosne i Hercegovine otpada približno tri četvrtine svih glasova u XI. izbornoj jedinici. Ovaj disbalans dodatno naglašava potrebu za promišljenim pristupom u oblikovanju politika koje će bolje odražavati interese cijele hrvatske dijaspore.

Ako uzmemo za primjer izlaznost glasača u Sjevernoj Americi, gdje živi preko milijun ljudi hrvatskog podrijetla, vidimo da je glasalo samo 97 osoba. Slično tome, u Australiji, s populacijom od preko 250 tisuća Hrvata, na izbore je izašlo tek 427 glasača, dok je u Kanadi, koja ima isti broj Hrvata, glasalo samo 278 ljudi. U Njemačkoj, gdje živi oko 500 tisuća Hrvata, na izbore je izašlo 2.343 osobe, a u Južnoj Americi, s više od 500 tisuća Hrvata, glasalo je samo 146 ljudi. Ove alarmantno niske brojke jasno ukazuju na ozbiljnu krizu u povjerenju i angažmanu dijaspore, što zahtijeva hitnu analizu i reakciju političkih aktera.

Izlaznost dijaspore, koja je nekoć imala značajan utjecaj na ishode izbora, sada se suočava s izazovima koji zahtijevaju pažnju političkih aktera i institucija. Samo kroz razumijevanje uzroka ovih promjena i implementaciju ciljane podrške, moguće je obnoviti povjerenje i zainteresiranost dijaspore za sudjelovanje u izborima.

Hrvatska dijaspora predstavlja značajan, ali nedovoljno iskorišten potencijal na svim razinama. S obzirom na njihovu važnost, potrebno je ozbiljno razmotriti drastične promjene u odnosima s iseljenim Hrvatima diljem svijeta. Ključna je izgradnja politike dobrodošlice koja će ih aktivno uključiti u politički, društveni i gospodarski život zemlje. Samo kroz suradnju i zajedničko stvaranje budućnosti, Hrvatska može u potpunosti iskoristiti potencijal svoje dijaspore i osnažiti svoj položaj na globalnoj sceni.

Uzroci niskog odaziva

Što je uzrokovalo tako drastičan pad zainteresiranosti dijaspore za sudjelovanje u izborima? 

Geografska udaljenost i logističke prepreke: U mnogim prekooceanskim zemljama, poput Južne Amerike, birači se suočavaju s ozbiljnim logističkim izazovima. Na velikom kontinentu, koji je gotovo dvostruko veći od Europe, glasanje je omogućeno samo u tri grada. Ova ograničenja značajno smanjuju motivaciju glasača.

Smanjena percepcija utjecaja: Postoji percepcija u hrvatskoj javnosti da dijaspora ima značajan utjecaj na rezultate izbora. Međutim, činjenica je da je od 1995. godine izlaznost dijaspore opala čak četiri puta, što dovodi u pitanje stvarni utjecaj koji dijaspora ima na izbore.

Narušeno povjerenje: Tijekom godina, došlo je do narušavanja povjerenja dijaspore prema izborima u Republici Hrvatskoj. Razni politički i društveni čimbenici pridonijeli su osjećaju udaljenosti i nepovezanosti s matičnom zemljom.

Posljedice niske izlaznosti

Nedostatak zastupljenosti: Dijaspora, koja čini značajan dio hrvatskog naroda, ostaje nedovoljno zastupljena u političkim procesima, što može dovesti do donošenja politika koje ne odražavaju interese Hrvata izvan granica Hrvatske.

Slabljenje veze s domovinom: Niska izlaznost može biti pokazatelj općeg smanjenja interesa i povezanosti dijaspore s Hrvatskom, što dugoročno može oslabiti kulturne, ekonomske i političke veze između dijaspore i domovine.

Nepravedna izborna raspodjela: Zbog dominacije glasača iz Bosne i Hercegovine u XI. izbornoj jedinici, glasači iz drugih dijelova svijeta osjećaju se marginalizirano, što dodatno doprinosi smanjenju izlaznosti.

Kako bi se situacija poboljšala, potrebno je razmotriti nekoliko ključnih mjera

Uvođenje dopisnog ili internetskog glasovanja

Kao što je praksa u mnogim drugim zemljama, uvođenje dopisnog ili internetskog glasovanja značajno bi olakšalo proces glasanja za dijasporu. Ova mjera bi uklonila logističke prepreke i povećala motivaciju za sudjelovanje na izborima.

Bolja komunikacija i informiranost

Potrebno je osnažiti komunikaciju s dijasporom kako bi se poboljšala informiranost o važnosti sudjelovanja u izborima i mogućnostima koje im stoje na raspolaganju.

Poboljšanje povjerenja

Rad na obnovi povjerenja dijaspore u izborni proces kroz transparentnost, uključivanje dijaspore u političke diskusije, te priznavanje njihovog doprinosa domovini može dugoročno povećati izlaznost.

Kako bi se osiguralo da dijaspora ostane integralni dio hrvatskog političkog života, nužno je poduzeti korake koji će olakšati njihovo sudjelovanje u izborima. Time bi se ne samo povećala izlaznost, već i osnažila veza između dijaspore i matične zemlje, što je ključno za održavanje jedinstva hrvatskog naroda diljem svijeta.