U suvremenom svijetu, gdje gospodarski razvoj sve više ovisi o inovacijama, stručnosti i tehnološkom napretku, potražnja za kvalificiranom radnom snagom dosegnula je vrhunac.
Razvijene zemlje, suočene s izazovima poput starenja populacije i niskog nataliteta, sve češće koriste useljavanje kao ključni alat za održavanje gospodarskog rasta i konkurentnosti. Ovaj trend globalne borbe za talente oblikuje tržišta rada te ima dalekosežne društvene, političke i ekonomske posljedice.
Njemačka, jedna od vodećih svjetskih ekonomija, prilagodila je svoju migracijsku politiku kako bi privukla visokokvalificirane stručnjake, osobito u sektorima poput tehnologije, zdravstva i inženjerstva. Kroz olakšice za dobivanje radnih i boravišnih dozvola te pružanje socijalnih pogodnosti useljenicima i njihovim obiteljima, Njemačka nadoknađuje manjak radne snage uzrokovan padom prirodnog prirasta i starenjem populacije.
Slične trendove možemo vidjeti u Kanadi, Australiji i Irskoj, koje useljavanje smatraju ne samo nužnošću već i dugoročnom strategijom za osiguranje gospodarske otpornosti. Kanada koristi bodovni sustav koji preferira mlade, visoko obrazovane stručnjake s relevantnim iskustvom i poznavanjem jezika. Australija pruža povoljne uvjete za visoko kvalificirane radnike kroz programe stalnog boravka, dok Irska, povijesno pogođena emigracijom, koristi porezne olakšice i visok standard života kako bi privukla i zadržala talente.
Demografski izazovi Hrvatske
Migracijske politike razvijenih zemalja, koje sustavno privlače strane radnike visokim plaćama, povlasticama i stabilnim uvjetima, imaju složen i dvosmjeran utjecaj. Na prvi pogled, ove politike pružaju priliku radnicima za bolje uvjete života i rada. No, proces također ima manje vidljive, ali duboko negativne posljedice za zemlje iz kojih radnici odlaze.
Hrvatska, koja se suočava s osjetljivom demografskom situacijom, osobito osjeća ove posljedice. Odljev mladih i obrazovanih predstavlja ne samo trenutni gubitak, već i dugoročnu prijetnju gospodarskoj i društvenoj održivosti. Kada visoko obrazovani i kvalificirani pojedinci napuste zemlju, gube se radna snaga, znanje i inovativnost, a smanjuje se sposobnost zemlje da konkurira na globalnom tržištu.
Taj proces dodatno narušava demografsku strukturu, povećava prosječnu starost populacije i smanjuje bazu poreznih obveznika, što izravno utječe na mirovinski i zdravstveni sustav. Hrvatska ulazi u začarani krug – manjak radne snage smanjuje gospodarske prilike, što dodatno potiče iseljavanje.
Što Hrvatska može naučiti?
Primjer Njemačke, koja je kroz stratešku politiku privlačenja radnika osigurala gospodarski prosperitet, ukazuje na važnost sustavnog pristupa upravljanju demografskim i gospodarskim izazovima. Hrvatska bi trebala razviti slične mjere kako bi zadržala postojeću radnu snagu, privukla povratnike iz dijaspore te osnažila domaću radnu snagu kroz modernizaciju obrazovnog sustava i prilagodbu tržištu rada.
Samo osiguravanjem uvjeta za rast i napredak u vlastitoj zemlji može se zaustaviti kontinuirani odljev ljudi i smanjiti pritisak koji donosi globalna borba za kvalificiranu radnu snagu. Ovo je ključan zadatak za budućnost Hrvatske.
Njemačkoj treba 300–400 tisuća migranata godišnje i što to znači za Hrvatsku?
Njemačka se posljednjih godina sve više profilira kao zemlja useljavanja. Demografski izazovi, poput starenja populacije i smanjenja broja radno sposobnih građana, doveli su do potrebe za useljavanjem čak 300–400 tisuća kvalificiranih radnika godišnje.
Ova strategija useljavanja ključna je za održavanje gospodarskog rasta i stabilnosti njemačkog tržišta rada, koje trenutno prolazi kroz značajne promjene.
Njemačka vlada prepoznala je važnost jačanja useljeničke politike te je 2021. postavila cilj razvoja „kulture dobrodošlice“ i sustavne integracije useljenika. Jasno je kako prosperitet zemlje više ne ovisi samo o domaćim resursima, već i o privlačenju međunarodnih radnika, posebno iz trećih zemalja.
Procjena stanovništva u Njemačkoj za 2023. godinu prema spolu
Njemačka, kao jedna od vodećih ekonomija u svijetu, suočava se s ključnim pitanjima vezanim uz demografske trendove koji imaju duboke gospodarske, socijalne i političke implikacije. Jedno od najvažnijih pitanja za upravljanje državom, gospodarstvom i društvom odnosi se na službeni broj stanovnika. Ovaj broj uključuje sve osobe koje žive na teritoriju zemlje, bez obzira na njihovu nacionalnost ili državljanstvo, koji su registrirani prema zakonu o registraciji.
Procjenjuje se da Njemačka u 2023. godini ima ukupno 83,5 milijuna stanovnika. Stanovništvo je podijeljeno prema spolu na 41,2 milijuna muškaraca i 42,3 milijuna žena. Ova brojčana razlika između broja muškaraca i žena ukazuje na specifične demografske promjene, uključujući starosnu strukturu i migracijske trendove koji oblikuju budućnost zemlje.
Pored ovog ukupnog broja, važno je razumjeti i sastav stanovništva prema nacionalnosti, odnosno koliko je stanovnika Nijemaca, a koliko stranaca. Podaci o migrantima, uključujući strance, postaju ključni u kontekstu useljeničkih politika i socio-ekonomskih strategija koje Njemačka primjenjuje kako bi se nosila s izazovima starenja stanovništva i potrebom za kvalificiranom radnom snagom.
Broj stranih stanovnika u Njemačkoj prema spolu i odabranim nacionalnostima na dan 31. prosinca 2023.
Nacionalnost | Ukupno | Muškarci | Žene |
---|---|---|---|
Ukupno | 13 895 865 | 7 305 525 | 6 590 340 |
Europa | 9 581 895 | 4 904 245 | 4 677 650 |
Države EU | 5 113 875 | 2 764 445 | 2 349 430 |
Rumunija | 909 795 | 517 400 | 392 390 |
Poljska | 887 715 | 472 655 | 415 060 |
Italija | 644 035 | 370 010 | 274 030 |
Bugarska | 436 860 | 233 385 | 203 470 |
Hrvatska | 434 045 | 229 020 | 205 030 |
Grčka | 359 045 | 193 155 | 165 890 |
Mađarska | 220 345 | 123 645 | 96 700 |
Španjolska | 199 005 | 104 085 | 94 920 |
Austrija | 184 330 | 93 155 | 91 170 |
Nizozemska | 149 770 | 83 850 | 65 920 |
Francuska | 140 400 | 68 595 | 71 805 |
Portugal | 140 275 | 77 330 | 62 945 |
Izvor: https://www.destatis.de/