Globalna migracija

Prema najnovijim procjenama Ujedinjenih naroda, širom svijeta živi oko 281 milijun međunarodnih migranata, što predstavlja 3,6 % svjetske populacije. Razlozi migracija postaju sve raznovrsniji i kompleksniji, uključujući sukobe, nasilje, političku i gospodarsku nestabilnost te klimatske i prirodne katastrofe.

Broj tražitelja azila značajno je porastao u posljednjim godinama. Dok je 2020. godine zabilježeno 4,1 milijun tražitelja azila, taj broj je do 2022. godine porastao na 5,4 milijuna, što predstavlja povećanje od preko 30 %.

Ovi podaci jasno ukazuju na sve veći izazov globalnih migracijskih kretanja, koji zahtijeva koordinirane međunarodne odgovore i strategije usmjerene na zaštitu prava migranata te održivi razvoj kako bi se umanjili uzroci prisilnih migracija.

Migracijski procesi u 21. stoljeću
Masovni migracijski procesi s kraja 20. i početka 21. stoljeća predstavljaju značajne izazove za mnoge zemlje primateljice. Promjene uzrokovane ovim procesima imaju dubok i dugoročan utjecaj na društva, gospodarstva i politike diljem svijeta. Prema znanstvenicima i stručnjacima u ovom području, čovječanstvo će se i dalje suočavati s posljedicama ovih migracijskih valova, što zahtijeva promišljene i sveobuhvatne strategije prilagodbe.
Jedan od ključnih pokazatelja važnosti migracija jest činjenica da dvije trećine država diljem svijeta priznaju dvojno državljanstvo. Ovaj podatak odražava rastući značaj migranata i njihov utjecaj u različitim područjima, uključujući gospodarstvo, politiku, znanost, kulturu, religiju i sport. Migranti često djeluju kao most između svojih matičnih i zemalja domaćina, obogaćujući obje zajednice svojom raznolikošću i znanjima.
Suočavanje s izazovima masovne migracije i istovremeno prepoznavanje prilika koje ona donosi od ključne je važnosti za održivi globalni razvoj u 21. stoljeću.

Sve važnija uloga dijaspore
Uloga dijaspore u svijetu značajno se promijenila u odnosu na prijašnja desetljeća. Danas predstavničke organizacije tih zajednica djeluju kao ključni čimbenici u međunarodnim odnosima, često promičući suradnju između zemlje porijekla i zemlje prebivališta. Svojom aktivnošću služe kao most između ovih dviju zajednica, omogućujući razmjenu znanja, kulture i gospodarskih prilika.
Ove zajednice imaju značajnu ulogu u jačanju odnosa između svojih matičnih zemalja i država poput Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Australije, gdje živi veliki broj migranata druge i treće generacije. Njihov doprinos se očituje kroz razne aspekte – od ulaganja u matične zemlje, do očuvanja kulturnog identiteta i poticanja multikulturalnih vrijednosti u zemljama prebivališta.
Promjene u ulozi dijaspore svjedoče o njihovoj rastućoj važnosti u globaliziranom svijetu, gdje mogu djelovati kao pokretači pozitivnih promjena i povezivanja različitih društava.

Primjeri uspjeha: Irska, Izrael
Irska predstavlja izuzetan primjer kako ciljanim političkim mjerama može doći do gospodarskog i demografskog napretka. Tijekom 1990-ih, Irska je razvila strategiju koja je uključivala niske porezne stope za povratnike iz dijaspore te za globalne tvrtke. Ovaj pristup privukao je mnoge irske migrante na povratak, istovremeno potičući značajan priljev stranih ulaganja. Rezultat je bio izvanredan gospodarski rast poznat kao “Keltski tigar”, koji je transformirao Irsku u jedno od najrazvijenijih gospodarstava Europe.
S druge strane, Izrael je primjer zemlje koja je aktivno angažirala svoju dijasporu tijekom i nakon ratnih razdoblja. Mobilizacija dijaspore bila je ključna za osiguravanje političke, financijske i ljudske potpore matičnoj zemlji. Kroz programe poput povratka i integracije židovskih iseljenika (Aliyah), Izrael je osnažio svoje društvo i gospodarstvo, istovremeno očuvavši snažnu povezanost s globalnom židovskom zajednicom.

Utjecaj migracija na zemlje jugoistočne Europe
Posebno zanimljive primjere pružaju dijaspore zemalja jugoistočne Europe, poput Zapadnog Balkana, koje jasno pokazuju koliki utjecaj migracija ima na odnose između zemalja porijekla i odredišnih zemalja. Prema izvješću Ocean State Report, trećina stanovništva Albanije živi u inozemstvu, dok je čak 34 % građana Bosne i Hercegovine napustilo svoju domovinu.
Migracijski valovi nastavili su se i nakon političkih prevrata 1990-ih, što dodatno naglašava intenzitet i trajanje ovog procesa:
• Rumunjska i Bugarska: 2 milijuna ljudi napustilo je svoje zemlje.
• Hrvatska: Oko 400.000 građana emigriralo je u posljednjih deset godina.
• Kosovo: Oko 400-500.000 građana emigriralo je.
• Srbija: 800.000 ljudi napustilo je zemlju.

Ovi podaci ne samo da odražavaju razmjere iseljavanja već i ukazuju na značajne društvene, ekonomske i demografske izazove s kojima se ove zemlje suočavaju. Istovremeno, dijaspore iz ovih zemalja često igraju ključnu ulogu u povezivanju svojih matičnih država s međunarodnim zajednicama, doprinoseći kroz novčane doznake, ulaganja i očuvanje kulturnog identiteta.

Migracije predstavljaju jedan od ključnih izazova i prilika našeg doba. Dijaspore igraju presudnu ulogu u povezivanju zemalja te mogu, kroz ciljane strategije, postati pokretač gospodarskog rasta, kulturne razmjene i društvene stabilnosti. Inovativni pristupi, poput onih koje su uspješno primijenili Irska i Izrael, omogućuju državama da ojačaju veze sa svojom dijasporom i dugoročno iskoriste prednosti snažne globalne zajednice.