Zemlja staraca ili zemlja budućnosti? Izbor je naš

Hrvatska se danas suočava s jednom od najvećih kriza u svojoj povijesti – demografskom krizom. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je izgubila više od 400.000 stanovnika u posljednjih deset godina, a procjenjuje se da će do 2050. godine broj stanovnika pasti ispod tri milijuna. U isto vrijeme, udio starijeg stanovništva raste alarmantnom brzinom – više od 22% populacije već sada čine osobe starije od 65 godina, dok je samo 14% mlađe od 15 godina.

Naša domovina postaje “ZEMLJA STARACA”. Generacije mladih, u potrazi za boljim životom, napuštaju svoj zavičaj, ostavljajući iza sebe prazne domove, tihe škole i opustjele ulice. Prema izvještajima Svjetske banke, iz Hrvatske se od ulaska u Europsku uniju 2013. godine iselilo više od 300.000 građana, uglavnom mladih i obrazovanih ljudi. Samo u Njemačkoj trenutačno živi oko 450.000 Hrvata, od kojih je gotovo polovica otišla u posljednjem desetljeću.

Oni koji su nekad za ovu zemlju dali svoju mladost, sada se bore s izazovima starosti, često sami i bez potrebne podrške. Procjenjuje se da će do 2050. godine omjer radno sposobnog stanovništva i umirovljenika pasti na 1:1, što će dovesti do velikih pritisaka na mirovinski sustav. 

Hoće li cijela naša zemlja uskoro izgubiti svoj životni puls i postati mjesto bez budućnosti. 

Ako ovo nije budućnost koju želimo, moramo djelovati odmah. Vrijeme za oklijevanje je prošlo – svaka ne činjenica nas nepovratno vodi prema gospodarskoj i demografskoj katastrofi. Nalazimo se na točki preokreta – trenutku kada moramo odlučiti kakvu Hrvatsku ostavljamo budućim generacijama.

Dijaspora, ta tiha snaga hrvatskog naroda, može postati ključ našeg oporavka. Procjene govore da u svijetu živi oko 4 milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Među njima su mnogi uspješni poduzetnici, znanstvenici, inovatori i stručnjaci, čija bi iskustva i znanja mogli biti od presudnog značaja za gospodarski i demografski oporavak Hrvatske. Ako kao društvo pokažemo volju, donesemo strateške odluke i stvorimo preduvjete za njihov povratak, možemo okrenuti demografski sat unatrag. Dijaspora nije samo naše sjećanje na prošlost – ona može biti i temelj naše budućnosti.

Za to je potrebna jasna vizija i odlučna politika. Povratak mladih iz dijaspore mora postati nacionalni prioritet. Njihov potencijal, znanje i iskustvo koje su stekli u svijetu, zajedno s ljubavlju prema domovini, mogu stvoriti novi zamah i novu priliku za Hrvatsku. Vlada mora osigurati smanjenje birokratskih prepreka, poticaje za povratnike, stambena rješenja te prilike za ulaganja i zapošljavanje.

Moramo zajednički preuzeti odgovornost – institucije, Vlada, društvo u cjelini. Ovo nije samo izazov za političare, već i za svakoga od nas. Hoćemo li pasivno promatrati kako nestajemo, ili ćemo udružiti snage i zajednički izgraditi budućnost?

Vrijeme je da se povežemo, da vratimo povjerenje u naše institucije i pokažemo mladima da imaju razloga ostati, ali i vratiti se. Vrijeme je da Hrvatsku oblikujemo kao zemlju prilika, sigurnosti i nade. Ako ne djelujemo sada, suočit ćemo se s nezadrživim valom zamjene stanovništva, čime bismo trajno izgubili vlastiti identitet i snagu.

NAŠA DJECA ZASLUŽUJU BOLJE. MI ZASLUŽUJEMO BOLJE. PRVI KORAK JE NA NAMA.