Republika Irska je slična Izraelu po tome što više njezinih ljudi živi izvan granica nego unutar njih. Procjenjuje se da je tijekom proteklih nekoliko stoljeća oko 10 milijuna etničkih Iraca napustilo svoju domovinu. Ustav Republike Irske ističe posebnu povezanost irskog naroda s osobama irskog podrijetla koje žive u inozemstvu, naglašavajući zajednički kulturni identitet i naslijeđe.

Emigracija iz Irske bila je učestala pojava sve do druge polovice 20. stoljeća, a svoj je vrhunac dosegla 1840-ih godina, tijekom Irske krumpirske gladi. Ova katastrofa odnijela je oko milijun života i ostavila duboke ožiljke na irskom društvu, dok su Irci trpjeli pod britanskom okupacijom. Tijekom tog razdoblja, približno dva milijuna Iraca emigriralo je u Sjevernu Ameriku i Australiju, napustivši domovinu i obitelji u potrazi za boljim životom i izbjegavajući glad. Od tada se populacija Irske nije vratila na razine iz 19. stoljeća; dok je tada iznosila 8,5 milijuna, danas je manja od 6 milijuna.

S obzirom na to, globalna irska dijaspora danas broji između 70 i 80 milijuna etničkih Iraca, s procjenama koje govore o 36 do 40 milijuna samo u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj broj predstavlja 15 puta veću brojnost od trenutne populacije Republike Irske.

Pojam “irska dijaspora” može se interpretirati na različite načine. U najširem smislu, obuhvaća sve osobe koje imaju barem jednog irskog pretka, što rezultira brojkom od oko 80 milijuna. Ovaj koncept Irske ostaje nejasan, povezan s kolektivnim sjećanjem, lozom, te u manjoj mjeri s katoličkom vjerom, irskim folklorom i tradicijom.

Ova povezanost između Irske i njezine dijaspore ima značajne utjecaje na irsku kulturu, politiku i gospodarstvo, potičući međusobne odnose i suradnju između Iraca unutar zemlje i onih koji žive u inozemstvu.

Kako Dublin održava odnos sa svojom dijasporom?

Pojam “irska dijaspora” počeo je stjecati popularnost u Irskoj tijekom predsjedništva Mary Robinson, koje je trajalo od 1990. do 1997. godine. U svom prijelomnom govoru 1995. godine, Robinson je istaknula da je, između ostalog, svoju predsjedničku dužnost posvetila njegovanju irske dijaspore. Razumjela je da milijuni Iraca – bilo da su rođeni u Irskoj i emigrirali, protjerani ili rođeni drugdje od irskih predaka – osjećaju “duboku i trajnu vezu s domovinom.” Robinson je naglasila da se irski identitet ne definira isključivo mjestom rođenja, te da etnički Irci koji žive izvan Irske također mogu osjećati snažan osjećaj pripadnosti.

Njezina vizija bila je učiniti domovinu “mjestom mira,” polazeći od pretpostavke da “otvaranje raznolikosti irskog identiteta predstavlja put prema tom cilju.” Ova ideja o raznolikosti i inkluzivnosti postala je temelj za jačanje veza između Irske i njezine dijaspore.

Tijekom gospodarske recesije 2008. godine, irska vlada je, putem Globalnog irskog ekonomskog foruma, počela promatrati svoju dijasporu kao značajan resurs i “ekonomskog spasitelja.” Međutim, ministar za dijasporu i međunarodni razvoj, Ciaran Cannon, smatrao je da terminologija vezana uz dijasporu treba biti revidirana. Umjesto izraza “resurs,” koji implicira stalno crpljenje rezervi, preferirao je pojam “zajednica” i “globalna irska nacija,” naglašavajući uzajamnost između države i dijaspore, uzimajući u obzir raznolikost te dijaspore.

Irski program podrške emigrantima financira projekte koji imaju jasan i prepoznatljiv utjecaj na potporu i izgradnju globalnih irskih zajednica, koje će održavati veze s Irskom i imati glas u oblikovanju budućnosti domovine.

Prema ovoj ideji, iskustva irskih migranata su raznolika i ovise o vremenu kada su napustili Irsku, kontekstu njihove emigracije i izazovima s kojima se suočavaju u zemlji domaćinu. Za drugu i kasnije generacije irskih iseljenika, izazovi su drugačiji, a s svakom generacijom može doći do slabljenja osjećaja irskog identiteta. U tom smislu, organizacije na terenu mogu igrati ključnu ulogu, dopirući do onih koji se identificiraju kao Irci, ali možda nisu uključeni u irske udruge.

Kulturne udruge i pojedinci koji promoviraju pozitivan imidž Irske putem raznih događanja, projekata i prenošenja irske kulture mogu značajno pridonijeti jačanju irskog identiteta. Takve kulturne aktivnosti unutar dijaspore mogu olakšati izgradnju transnacionalnih mostova i suradnju, ne samo unutar zemlje domaćina, već i između Irske i zemlje domaćina, čime se dodatno jačaju veze i identitet irske zajednice diljem svijeta.

Irska dijaspora sa sjedištem u SAD-u

Irska dijaspora u Sjedinjenim Američkim Državama predstavlja primjer angažirane i aktivne zajednice. Sredinom 1960-ih, irska vlada je prepoznala važnost obnove oslabljenih odnosa s irskom dijasporom u SAD-u. Kao odgovor na ovu potrebu, 1963. godine osnovano je Vijeće za odnose između Irske i Sjedinjenih Država, a 1976. godine uspostavljen je Američki Irski fond, koji je kasnije dopunjen Irskom fondacijom.

Ove organizacije osmišljene su s ciljem obnavljanja i jačanja osjećaja identiteta među irskim Amerikancima. Od tada, Dublin je nastojao razviti čvrste veze s irsko-američkim poslovnim elitama, čiji su članovi značajno doprinijeli irskom gospodarstvu, kao i procesu mirenja u Irskoj. Ova suradnja predstavlja ključan korak u održavanju i jačanju odnosa između Irske i njezine dijaspore, omogućujući obostrano jačanje i razvoj.

Uloga Irske države

Trenutno, irski građani koji žive u inozemstvu nemaju pravo glasovati na predsjedničkim izborima, iako su postojali prijedlozi da se omogući glasovanje iseljenicima na izborima za Senat. Godine 2019. predložen je zakon koji bi omogućio građanima koji ne žive u Irskoj da glasaju na predsjedničkim izborima. Argumenti u korist uključivanja iseljenika u proces glasovanja oslanjaju se na gospodarsku i kulturnu važnost irske dijaspore, potencijalne koristi od povećanog angažmana dijaspore s državom te moralni dug prema nevoljnim emigrantima. S obzirom na to da 70 milijuna ljudi tvrdi da ima irsko podrijetlo, ne postoji konsenzus o tome tko bi trebao imati pravo glasovanja u inozemstvu. Prema Colmu Brophyju, irskom ministru za dijasporu, referendum o ovom pitanju planira se održati prije 2024. godine.

Iako pitanje glasovanja građana u inozemstvu ostaje neriješeno, Dublin nastoji bolje organizirati svoj odnos s dijasporom. Irska je uspostavila Nacionalnu politiku prema dijaspori, uz osnivanje Irske jedinice za inozemstvo pri Ministarstvu vanjskih poslova, koja godišnje financira irske zajednice širom svijeta s više od 12 milijuna eura. Također, postoji globalna mreža od 350 izvršnih direktora irskog podrijetla i nekoliko stotina irskih organizacija u područjima poslovanja, sporta, kulture, obrazovanja i filantropije.

Irsko ministarstvo za dijasporu pruža razne usluge irskim građanima u inozemstvu i aktivno radi na promicanju i zaštiti interesa Irske na globalnoj razini. Uz to, igra ključnu ulogu u međunarodnim poslovima, slijedeći politike koje se fokusiraju na mir, sigurnost te iskorjenjivanje siromaštva i gladi. Kao neutralna država koja nije članica NATO-a, Republika Irska uživa pozitivan imidž u zemljama u razvoju.

Također, postoji Filantropski Fond Irske, koji je prikupio više od 550 milijuna dolara za podršku tisućama mirovnih, kulturnih, dobrotvornih i obrazovnih organizacija diljem Irske.

Irska politika prema dijaspori prepoznaje jedinstveni i važan odnos između Irske i njezine dijaspore, postavljajući akcije za njegovanje i razvoj tog odnosa, kao i za angažman dijaspore. U studenom 2015. godine održan je četvrti Svjetski irski ekonomski forum u Dublinu, dok su istovremeno irske vlasti pokrenule novu Globalnu irsku web stranicu.

Među inicijativama koje su uključene u irsku politiku su novi Globalni irski medijski fond za poticanje i podršku medijskog izvještavanja o dijaspori i iskustvima emigracije, kao i Alumni Challenge Fund, koji osigurava početna sredstva za nove suradničke inicijative irskih institucija usmjerenih na njihove irske i ne irske diplomate koji rade međunarodno.

Strategija za Irsku dijasporu (2020.-2025.)

Godine 2019., irska vlada usvojila je novi strateški pristup usmjeren na potporu svojim dijasporskim zajednicama, nakon široke javne konzultacije o budućnosti politike prema dijaspori koju je provelo Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine. Ova strategija oblikovana je doprinosima stotina pojedinaca i organizacija, kako u Irskoj, tako i u irskim zajednicama diljem svijeta. Rezultirajući dokument, “Strategija za irsku dijasporu (2020.-2025.)”, reflektira promjenjive potrebe globalne irske zajednice te postavlja niz ključnih načela i inicijativa s ciljem jačanja odnosa između Irske i njene dijaspore.

Glavni ciljevi ove strategije uključuju:

  • Ljudi: Pružanje podrške i skrbi za dobrobit Iraca koji žive u inozemstvu, s naglaskom na ranjive skupine unutar dijaspore.
  • Vrijednosti: Promicanje irskih vrijednosti na globalnoj razini, slavljenje raznolikosti i uloge dijaspore u očuvanju kulturnog naslijeđa.
  • Prosperitet: Izgradnja uzajamno korisnih ekonomskih veza između Irske i dijaspore, te poticanje investicija, inovacija i poslovnih prilika.
  • Nacionalna kultura: Podrška kulturnom izražavanju unutar dijaspore kako bi se očuvala i promicala irska kulturna baština diljem svijeta.
  • Utjecaj: Proširenje globalnog dosega Irske kroz povezivanje s novim generacijama irske dijaspore te jačanje irskog identiteta među mladima.

Ova strategija predstavlja temeljne smjernice irske politike prema dijaspori u narednim godinama, s ciljem stvaranja trajnih veza između Irske i njenog globalnog naroda te osiguravanja da irska dijaspora ostane neodvojiv dio nacionalnog identiteta i budućeg razvoja zemlje.

Ministarstvo za Irsku dijasporu

Irska vlada kontinuirano pokazuje snažnu predanost svojoj dijaspori, što je posebno vidljivo u kontinuiranom financiranju programa podrške iseljenicima, čak i tijekom godina proračunskih smanjenja. Godine 2015., nakon financijske krize, izdaci za pitanja dijaspore po prvi su put zabilježili rast, što je označilo novu fazu u jačanju odnosa s irskim zajednicama u inozemstvu.

U listopadu 2013., irska vlada započela je opsežan proces pregleda svoje politike prema dijaspori, potičući dijalog s ključnim dionicima, kako unutar zemlje, tako i u inozemstvu. Tijekom konzultacija, dva ključna zahtjeva koja su se pojavila bili su stvaranje pozicije ministra za dijasporu te pravo glasa irskih državljana koji žive izvan zemlje. Kao rezultat, u srpnju 2014., Dublin je imenovao Jimmyja Deenihana na novu funkciju ministra za dijasporu, čime je postavljena jasna politička inicijativa za bolje uključivanje irske dijaspore u nacionalne procese.

Istodobno, pojavili su se i pozivi na poboljšanje komunikacije između irskih zajednica diljem svijeta te na jačanje suradnje između iseljenika i irske vlade, što je istaknulo potrebu za sustavnim i strateškim pristupom u njegovanju tih veza.

Program potpore iseljenicima

Program potpore iseljenicima, kojim upravlja Ministarstvo vanjskih poslova Irske, podržava uspostavljanje mreža diljem dijaspore, kao što su grupe i inicijative usmjerene na promicanje veza s Irskom na temelju kulture, sporta, baštine, obrazovanja i poslovanja. Također podržava najranjivije i marginalizirane irske iseljenike širom svijeta financiranjem inicijativa iseljenika i šire dijaspore. Odluke o tome tko će primiti financijsku potporu donose se kroz robustan proces kako bi se osigurala vrijednost za novac poreznih obveznika koji financiraju ove projekte i programe, te najbolji mogući rezultati za one kojima su namijenjeni.

Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine dodjeljuje značajna sredstva za podršku inicijativama iseljenika i šire dijaspore u Irskoj i diljem svijeta. Godine 2014. provedeno je nekoliko vanjskih revizija organizacija financiranih putem Programa potpore iseljenicima. To je dio programa revizija koji će se nastaviti godišnje, pokrivajući organizacije na različitim lokacijama, različitih veličina i s različitim mandatima.

Dijaspora – Mjere potpore, porezne olakšice i investicijske politike

Odnos Irske s njenom dijasporom dugo je bio ključna značajka ove zemlje, s milijunima Iraca i njihovih potomaka raspršenih diljem svijeta. Tijekom povijesti, irska je vlada prepoznala važnost svoje dijaspore, a posljednjih godina zauzela je strateški i strukturiraniji pristup u jačanju veza s onima koji žive u inozemstvu. Ovaj pristup potaknut je željom da se mnogi iz dijaspore potaknu na povratak kući i aktivno doprinesu gospodarskom razvoju Irske.

Uvođenjem različitih ciljanih mjera-uključujući programe potpore, porezne olakšice i politike osmišljene kako bi se olakšala reintegracija-irska vlada postigla je značajan napredak u privlačenju irskih državljana i njihovih potomaka koji žive u inozemstvu. Time su ublaženi neki od učinaka povijesne emigracije, a istovremeno je iskorišten ogroman potencijal globalne irske dijaspore.

1. Financijska pomoć i programi podrške za povratak

Jedna od glavnih prepreka za emigrante koji se žele vratiti je financijski teret preseljenja natrag u Irsku. Prepoznajući to, irska vlada uvela je nekoliko programa potpore kako bi pomogla u pokrivanju troškova preseljenja. 

Oni uključuju:

  • Pomoć pri preseljenju: Vlada nudi subvencije i programe pomoći koji pokrivaju troškove preseljenja, uključujući putne troškove, smještaj i privremeni boravak. Ovi programi osmišljeni su kako bi tranzicija povratnika u Irsku bila što jednostavnija za pojedince i obitelji.
  • Usluge potpore za reintegraciju: Kako bi dodatno pomogla povratnicima, vlada financira inicijative koje pomažu pojedincima da se ponovno integriraju u irsko društvo. Ove usluge obuhvaćaju pomoć u pronalaženju odgovarajućeg smještaja, pristup zdravstvenoj skrbi i obrazovanju. Osim toga, specifični programi pružaju informacije i smjernice o navigaciji kroz administrativne i pravne sustave Irske, osiguravajući da se povratnici mogu bez poteškoća ponovno nastaniti.

2. Porezne olakšice za povratnike

Irska vlada uvela je nekoliko poreznih mjera s ciljem smanjenja financijskog opterećenja povratnika i poticanja ulaganja iz inozemstva:

  • Porezne olakšice za povratak profesionalaca: Povratnici mogu iskoristiti povoljan porezni režim osmišljen kako bi im olakšao tranziciju natrag u Irsku. Posebne porezne olakšice primjenjuju se na određene profesionalce i poduzetnike, smanjujući poreze koje moraju platiti na prihod ostvaren u inozemstvu tijekom određenog razdoblja nakon povratka.
  • Olakšice na porez na kapitalnu dobit: Poduzetnici i investitori koji se vraćaju u Irsku često dobivaju olakšice na porez na kapitalnu dobit, čime se potiče ulaganje u start-upove i poslovne pothvate koji mogu doprinijeti irskom gospodarstvu. Ova je olakšica posebno privlačna onima koji su akumulirali kapital u inozemstvu i žele uložiti u rastuće sektore Irske, poput tehnologije, financija i inovacija.
  • Porezne olakšice na repatrirani kapital: Kako bi potaknula priljev dohotka zarađenog u inozemstvu, vlada je uvela porezne olakšice na repatrirani kapital. Ova mjera omogućuje povratnicima da unesu svoju ušteđevinu i ulaganja iz inozemstva u Irsku bez opterećenja prekomjernim porezima, čineći zemlju atraktivnijim mjestom za repatrijaciju imovine.

3. Politike za potporu poduzetništvu i razvoju poslovanja

Irska vlada razvila je politike koje imaju za cilj potaknuti poduzetnički duh dijaspore olakšavajući povratnicima pokretanje ili ulaganje u poslovanje:

  • Program za poduzetnike povratnike (STEP): Inicijativa STEP potiče irske iseljenike s poslovnim idejama ili investicijskim kapitalom da se vrate kući i osnuju poduzeća. U okviru ovog programa, poduzetnici dobivaju potporu u obliku poreznih olakšica, kredita s niskim kamatama i pomoći pri registraciji poduzeća te pravnim procesima. Program je posebno usmjeren na poticanje malih i srednjih poduzeća (SME), koja su ključni pokretač irskog gospodarstva.
  • Potpora Enterprise Irelanda: Enterprise Ireland, vladina agencija odgovorna za razvoj irskih poduzeća, nudi niz potpora povratničkim poduzetnicima, uključujući mentorstvo, financiranje i podršku pri pristupu tržištima. Agencija pruža početni kapital za start-upove i pomaže pri širenju na međunarodna tržišta, pozicionirajući Irsku kao središte inovacija.
  • Globalni gospodarski forum irske dijaspore: Ovaj forum okuplja istaknute članove irske dijaspore, posebno poslovne lidere, kako bi istražili mogućnosti za ulaganje i suradnju. Forum je bio ključni alat u jačanju veza između irskog gospodarstva i njegove globalne dijaspore, potičući ulaganja u sektore s visokim potencijalom, poput tehnologije, farmaceutike i zelene energije.

4. Poticanje povoljnog poslovnog okruženja

Kako bi privukla povratnike i njihova ulaganja, irska je vlada radila na stvaranju vrlo atraktivnog poslovnog okruženja koje potiče poduzetništvo i rast:

  • Pojednostavljeni poslovni propisi: Vlada je pojednostavila proces osnivanja i vođenja poduzeća u Irskoj. Smanjenjem birokratskih prepreka, pružanjem digitalnih usluga i ubrzavanjem registracija poduzeća, Irska je postala jedno od najlakših mjesta u Europi za pokretanje posla, posebno za povratnike.
  • Niska stopa poreza na dobit: Niska stopa poreza na dobit od 12,5% dugo je bila ključni element privlačnosti Irske za međunarodne tvrtke i povratnike. Ova porezna politika učinila je Irsku magnetskom za multinacionalne kompanije, dok također pruža povoljne uvjete irskim poduzetnicima povratnicima koji žele osnovati ili proširiti svoja poduzeća.

5. Ulaganje u ključne sektore: Tehnologija, inovacije i zelena energija

Povratnici se posebno potiču da ulažu u brzo rastuće sektore u Irskoj, a vlada pruža dodatne poticaje i podršku za inovacije, tehnologiju i obnovljive izvore energije:

  • Tehnologija i inovacije: Irska vlada stvorila je povoljno okruženje za tehnološke start-upove, osobito one koje osnivaju povratnici. Tehnološki centri i inkubatori, koje podržava vlada, osiguravaju financiranje, mentorstvo i radni prostor za nove tvrtke, od kojih mnoge osnivaju članovi dijaspore s iskustvom u globalnim tehnološkim industrijama.
  • Zelena energija i održivost: Irska se pozicionirala kao lider u obnovljivim izvorima energije, posebice u energiji vjetra i sunca. Vlada potiče ulaganja u ova područja putem subvencija, potpora i povoljnih poreznih politika za poduzeća u sektoru zelene energije. Članovi dijaspore s iskustvom u održivosti okoliša posebno su traženi kako bi pridonijeli tranziciji zemlje prema zelenoj ekonomiji.

6. Kulturne i društvene inicijative za ponovno povezivanje

Prepoznajući važnost održavanja snažnih veza između dijaspore i Irske, vlada je implementirala inicijative koje naglašavaju kulturne veze:

  • Strategija angažmana s dijasporom: Ova sveobuhvatna strategija uključuje financiranje kulturnih festivala, obrazovnih razmjena i događanja koja potiču osjećaj pripadnosti među Ircima u inozemstvu. Ove inicijative pomažu povratnicima u očuvanju i jačanju njihove veze s irskom baštinom, čineći ideju povratka kući privlačnijom na emocionalnoj razini.
  • Globalni irski civilni forum: Ovaj forum pruža platformu grupama iz dijaspore za angažman s irskim vladinim dužnosnicima o pitanjima koja utječu na globalnu irsku zajednicu. Promoviranjem kontinuiranog dijaloga između Irske i njene dijaspore, vlada nastoji stvoriti dobrodošlo okruženje za one koji razmišljaju o povratku.

Višestruki pristup irske vlade privlačenju njene dijaspore natrag u Irsku postao je model uspješne provedbe politika. Pružajući financijsku podršku, porezne olakšice i poslovno poticajno okruženje, Irska je uspjela ne samo privući pojedince natrag, već i privući ulaganja u svoje gospodarstvo. Ove su inicijative također ojačale kulturne veze i potaknule osjećaj pripadnosti među povratnicima, pomažući im da se glatko reintegriraju u irsko društvo.

Kao rezultat toga, Irska i dalje profitira od stručnosti, inovacija i kapitala svoje dijaspore, jačajući gospodarski rast i globalnu konkurentnost zemlje. Ovaj sveobuhvatan pristup naglašava važnost snažne strategije za dijasporu i nudi pouke za druge nacije koje žele iskoristiti potencijal svojih iseljenih zajednica.