Godine 1950. donesen je Zakon o povratku koji je svakom Židovu iz dijaspore omogućio pravo da imigrira u Izrael i stekne izraelsko državljanstvo. Od svog osnutka, židovska država kontinuirano ulaže velike napore kako bi potaknula imigraciju i postigla značajan uspjeh: između 1948. i 1951. godine, židovsko stanovništvo Izraela se udvostručilo. Ponovno se udvostručilo između 1951. i 1970., te je konačno naraslo osam puta od 1948. do 1988. godine.

Godine 2018. donesen je Zakon o Izraelu kao nacionalnoj državi židovskog naroda. Ovaj zakon dodatno naglašava židovski karakter države, prvi put definirajući Izrael kao “nacionalni dom židovskog naroda”.

Zakon također ističe veze između Izraela i židovske dijaspore diljem svijeta. Država ima obvezu osigurati “sigurnost pripadnika židovskog naroda koji su u opasnosti ili zatočeni zbog svoje židovske pripadnosti ili državljanstva”. Osim toga, zakon zahtijeva “jačanje povezanosti” između Izraela i dijaspore te očuvanje kulturne, povijesne i vjerske baštine židovskog naroda unutar dijaspore. Zakon se također fokusira na “razvoj židovskih zajednica”, što se smatra “nacionalnom vrijednošću”. Država se obvezuje “poticati i promicati njihovo osnivanje i stabilizaciju”.

Rast židovske populacije

Diljem svijeta broj Židova neprestano raste. Od kraja Drugog svjetskog rata broj Židova porastao je s 11 milijuna na 16,8 milijuna u 2023. godini. Osobito u Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu židovska populacija bilježi kontinuirani rast, pri čemu se u Izraelu već godinama evidentira pozitivan prirodni prirast, prvenstveno zahvaljujući visokoj stopi nataliteta. S druge strane, u Njemačkoj broj članova židovskih zajednica opada (125.000).

U 2023. godini, s oko 7,5 milijuna ljudi, najviše Židova živjelo je u Sjedinjenim Američkim Državama. Druga najveća židovska populacija nalazi se u Izraelu, gdje je početkom 2024. godine živjelo oko 7,2 milijuna Židova. U Kanadi je živjelo oko 398.000 Židova. Na europskom kontinentu, najviše Židova je 2023. godine živjelo u Francuskoj (440.000), a u Njemačkoj 125.000.

Židovska agencija

Židovska agencija, samoupravna organizacija izraelske vlade, osnovana je 1929. godine. Nakon stjecanja neovisnosti Izraela, transformirana je u vladino tijelo odgovorno za židovsku imigraciju. Od 2009. godine preuzela je ulogu organizacije odgovorne za imigraciju iz dijaspore te za prihvat i integraciju novih židovskih imigranata. Između 1948. i 2019. godine, prosječno se oko 48.000 Židova godišnje naseljavalo u Izraelu. Od približno 9,6 milijuna ljudi koji su živjeli u Izraelu 2020. godine, oko 3.300.000 osoba doselilo je nakon osnivanja države 1948. godine, iz svih dijelova svijeta, što čini oko 45% ukupnog stanovništva Izraela.

Kako bi ispunila ovu ključnu misiju za budućnost Izraela, Židovska agencija ima predstavništva u svim važnijim zemljama s obzirom na njihovu židovsku populaciju: Sjedinjene Američke Države, Kanada, Rusija, Ukrajina, Velika Britanija, Francuska, Argentina, Brazil, Nizozemska, Južna Afrika, Njemačka, Švicarska, Belgija i druge.

Danas Židovska agencija, osim zadataka i misija povezanih s dolaskom Židova u Izrael, provodi mnoge projekte koji nisu nužno povezani s imigracijom. Podržava različite obrazovne programe u urbanim i rubnim područjima unutar stambenih naselja velikih gradova židovske države.

Taglit-Birthright Israel

Taglit-Birthright Israel je izraelska neprofitna organizacija osnovana 1999. godine, koja nudi desetodnevno putovanje u Izrael, Jeruzalem i Golansku visoravan za mlade odrasle osobe židovskog podrijetla u dobi između 18 i 26 godina. Tijekom putovanja, sudionici, od kojih većina po prvi put posjećuje Izrael, potiču se da otkriju novo značenje u svom osobnom židovskom identitetu i povezanosti s židovskom poviješću i kulturom.

Između prve grupe 1999. godine i 2024., više od 850.000 mladih Židova iz 68 zemalja židovske dijaspore sudjelovalo je u programu Birthright Israel. To je najveća obrazovna turistička organizacija na svijetu.

Sudjelovanje u programu Birthright Israel smatra se obredom prijelaza za mlade Židove. Istraživanje Pew instituta procijenilo je da je do 2020. oko 20% američkih Židova u dobi od 18 do 46 godina sudjelovalo u programu Birthright. Birthright je nazvan najutjecajnijom organizacijom u odnosima između Izraela i židovske dijaspore.

Projekt dobiva financijsku potporu izraelske vlade, privatnih donatora i Židovske agencije za Izrael. Svake godine doniraju se milijuni dolara ovoj organizaciji. Birthright Israel inspirirao je slične programe za druge dijaspore s istim ciljevima: Birthright Armenia za armensku dijasporu, Reconnect Hungarian za mlade odrasle osobe u mađarskoj dijaspori te Birthright Greece za grčku dijasporu. Nacionalna izraelska zrakoplovna kompanija El-Al zadužena je za letove članova programa Taglit-Birthright.

Ministarstvo za dijasporu

Izraelsko Ministarstvo za poslove dijaspore osnovano je u ožujku 2009. godine. Prije toga, djelovalo je kao administrativna jedinica unutar Ministarstva informiranja. Spoj funkcija informiranja i dijaspore naglasio je ulogu ovog ministarstva kao jednog od glavnih glasnogovornika izraelske vlade u inozemstvu, iako su poslovi dijaspore bliže povezani s diplomacijom, koja se odvija unutar Ministarstva vanjskih poslova. Ministarstvo radi na jačanju židovskog identiteta i veza s Izraelom te pridonosi uspjehu židovske dijaspore, koja je ponosna na svoje naslijeđe i osjeća izravnu povezanost s Izraelom. Krajnji cilj je ojačati židovski identitet i veze s Izraelom među Židovima koji nemaju snažan osjećaj pripadnosti judaizmu ili židovskom narodu.

Glavni programi ministarstva uključuju inicijativu “Izraelski židovski narodni projekt”, poznatu kao Mosaic United, te projekte Taglit i Masa, koje provodi u ime izraelske vlade. Također je značajan Momentum projekt, koji dovodi tisuće majki u Izrael na intenzivni program s ciljem jačanja njihovog židovskog identiteta.

Kako bi se ojačale veze između izraelskog društva i dijaspore, Ministarstvo za poslove dijaspore implementiralo je “Indeks povezanosti s dijasporom”. Ovaj indeks ima za cilj upoznati različite slojeve izraelskog društva s židovskom dijasporom. To uključuje nekoliko inicijativa, poput uvođenja “Tjedna dijaspore” s programima u muzejima, školama i drugim institucijama, provođenja projekata u formalnom obrazovanju (nastavni planovi razvijeni u suradnji s Ministarstvom obrazovanja), obuku lidera mišljenja te javne kampanje u medijima i neformalnom obrazovanju.

Cilj ovih aktivnosti je proširiti i produbiti javno znanje unutar izraelskog društva o životu židovskih zajednica u dijaspori, njihovoj raznolikosti, geografskoj raspodjeli i izazovima s kojima se suočavaju. Također, žele ojačati osjećaj povezanosti između židovske države i Židova u dijaspori.

Izraelski model povratka dijaspore – uspješne strategije i mjere

Izraelski model povratka dijaspore jedan je od najuspješnijih primjera u povijesti, a temelji se na sustavnom pristupu Vlade Izraela koji je integrirao niz mjera za privlačenje Židova iz dijaspore. Ovaj proces povratka, poznat kao Aliyah, postigao je impresivne rezultate zahvaljujući dobro osmišljenim politikama i prilagođenim poticajima za povratnike.

Ključni potezi izraelske vlade

Vlada Izraela prepoznala je stratešku važnost povratka dijaspore za jačanje gospodarstva, demografski rast i nacionalno jedinstvo. 

Neke od najvažnijih mjera koje su privukle brojne Židove uključuju:

  1. Financijska potpora povratnicima Izraelska vlada ponudila je izdašnu financijsku pomoć povratnicima, uključujući subvencionirane troškove preseljenja, pomoć pri pronalasku smještaja te jednokratne novčane potpore. Time je smanjila početne troškove povratka i olakšala tranziciju u novu sredinu.
  1. Porezne olakšice i fiskalne pogodnosti Povratnici su imali pravo na značajne porezne olakšice u prvim godinama po dolasku. Vlada je uvela oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak za inozemne prihode povratnika do deset godina, što je bilo ključno za privlačenje uspješnih profesionalaca i poduzetnika iz dijaspore. Dodatno, povratnici su dobili i olakšice pri uvozu osobnih predmeta i vozila, što je smanjilo troškove preseljenja.
  1. Olakšan proces integracije Da bi povratak bio održiv, Vlada je omogućila povratnicima jednostavan pristup ključnim uslugama kao što su obrazovanje, zdravstvo i stanovanje. Organizirani su tečajevi hebrejskog jezika (ulpan), a povratnicima je pružena podrška pri zapošljavanju i podizanju konkurentnosti na izraelskom tržištu rada.
  1. Poticanje ulaganja u gospodarstvo Jedan od temeljnih ciljeva bio je privući ne samo pojedince, već i njihova ulaganja. Vlada je razvila posebne programe za poticaj poduzetništva i inovacija, pružajući povratnicima pristup povoljnim kreditima, poslovnim inkubatorima i podršci za pokretanje startupova. Također, izrađeni su zakoni koji omogućavaju pojednostavljene procedure registracije tvrtki i dobivanja potrebnih dozvola.
  1. Sigurnosna i politička stabilnost Izrael je također naglašavao stabilno i sigurno okruženje za povratnike, što je bilo presudno u stvaranju povjerenja među Židovima iz dijaspore. Kroz snažnu vanjsku i unutarnju politiku, te strateško jačanje sigurnosnih sustava, Vlada je osigurala povoljnu klimu za povratak i ulaganja.
  1. Podrška zajednicama povratnika Izraelska vlada također je radila na izgradnji jakih zajednica povratnika, stvarajući mreže za povezivanje i podršku između novih i postojećih stanovnika. To je omogućilo povratnicima lakše uklapanje u izraelsko društvo i bržu prilagodbu na svakodnevni život u novoj domovini.

Rezultati i dugoročni učinci

Izraelski model povratka dijaspore ne samo da je donio značajan demografski rast, već je doprinio i gospodarskom procvatu. Povratnici su se često uključivali u visoko kvalificirane sektore poput tehnologije, medicine i financija, čime su unaprijedili izraelsku ekonomiju i globalnu konkurentnost. Ovaj model pruža dragocjene pouke za druge zemlje koje žele potaknuti povratak svoje dijaspore, kombinirajući financijsku podršku, porezne olakšice, strateška ulaganja i cjelovitu podršku za integraciju povratnika.

Dijaspora – Gospodarske inicijative

Izraelska vlada prepoznala je potencijal dijaspore ne samo u povratku stanovništva, već i u gospodarskom razvoju. Kroz niz gospodarskih inicijativa usmjerenih na poticanje poduzetništva i inovacija, vlada je aktivno radila na privlačenju ulaganja iz dijaspore te integraciji povratnika u izraelsku ekonomiju. 

Neke od ključnih inicijativa uključuju

1. Programi poticanja poduzetništva i startupova

Izrael, poznat kao “nacija startupova”, intenzivno je radio na stvaranju okruženja pogodnog za razvoj novih tvrtki. Vlada je razvila posebne programe koji su nudili povratnicima iz dijaspore pristup financijskim sredstvima, stručnim savjetnicima i infrastrukturnoj podršci. Ovi programi uključuju:

  • Poduzetnički inkubatori: Povratnici su imali mogućnost ulaska u inkubatore koji su pružali logističku i savjetodavnu podršku za razvoj novih tvrtki. Inkubatori su također povezivali poduzetnike s mrežom potencijalnih investitora.
  • Povoljne kreditne linije: Povratnicima su bili dostupni niskokamatni krediti, uz olakšane uvjete povrata, što im je omogućilo lakši pristup kapitalu za razvoj poslovanja. Ova inicijativa je ciljala na pokretanje malih i srednjih poduzeća, koji su temelj gospodarskog rasta.
  • Venture kapital fondovi: Vlada je aktivno poticala osnivanje fondova rizičnog kapitala koji su se specijalizirali za ulaganje u inovativne projekte pokrenute od strane povratnika iz dijaspore, čime se stvorilo poticajno okruženje za tehnološke inovacije.

2. Potpore za inovacije i tehnološki razvoj

Izrael je snažno ulagao u istraživanje i razvoj (R&D) kao dio svog nastojanja da postane globalni lider u inovacijama. Povratnicima koji su željeli ulagati u visokotehnološke sektore nudile su se sljedeće potpore:

  • Grantovi za istraživanje i razvoj: Povratnici su imali pristup državnim fondovima koji su sufinancirali projekte vezane uz istraživanje i razvoj u sektorima poput biotehnologije, IT-a, umjetne inteligencije i čiste tehnologije.
  • Tehnološki parkovi: Osnovani su specijalizirani tehnološki parkovi u kojima su povratnici mogli otvoriti svoje tvrtke i razvijati inovativne proizvode uz potporu vlade i dostupnost visokotehnološke infrastrukture.

3. Međunarodne mreže i partnerstva

Kako bi iskoristili globalnu mrežu dijaspore, izraelska vlada poticala je povratnike da koriste svoje međunarodne kontakte za razvijanje strateških partnerstava i osiguranje novih tržišta za izraelske proizvode. Kroz ove mreže omogućeno je:

  • Lakši pristup inozemnim tržištima: Povratnici su koristili svoja postojeća poslovna partnerstva u dijaspori kako bi proširili izvoz izraelskih proizvoda i usluga, čime su doprinosili rastu nacionalne ekonomije.
  • Poticanje investicija iz dijaspore: Kroz diplomatska predstavništva i gospodarske forume, izraelska vlada aktivno je radila na promociji ulaganja iz dijaspore u strateške sektore poput tehnologije, energetike i agronomije.

4. Fiskalne olakšice za investitore

Da bi dodatno potaknula povratnike na ulaganje, izraelska vlada uvela je niz fiskalnih olakšica, koje su značajno smanjile troškove poslovanja:

  • Porezne olakšice na kapitalne dobitke: Povratnici koji su ulagali u izraelska poduzeća uživali su porezne olakšice na ostvarene kapitalne dobitke u prvim godinama poslovanja.
  • Porezna izuzeća za strane prihode: Povratnici su bili oslobođeni plaćanja poreza na prihode ostvarene izvan Izraela tijekom prvih deset godina od povratka, što im je omogućilo veći investicijski potencijal.

5. Programi za zapošljavanje i razvoj ljudskog kapitala

Kroz poticaje za obrazovanje i zapošljavanje, vlada je olakšala povratnicima integraciju na izraelskom tržištu rada. Pokrenuti su programi koji su povratnicima pružili dodatnu obuku i priliku za stjecanje novih vještina potrebnih na izraelskom tržištu. To je uključivalo:

  • Edukacijske stipendije i subvencije: Povratnici su imali pravo na stipendije za dodatno obrazovanje ili prekvalifikaciju u traženim sektorima.
  • Poticanje zapošljavanja u strateškim sektorima: Vlada je osigurala poticaje tvrtkama koje su zapošljavale povratnike iz dijaspore, osobito u visokotehnološkim i inovativnim industrijama.

Kombinacijom financijskih potpora, poticaja za inovacije i poduzetništvo, te fiskalnih olakšica, izraelska vlada uspješno je privukla ne samo povratak dijaspore, već i njihova značajna ulaganja. Ovaj model pruža vrijedan okvir za druge zemlje koje žele aktivirati svoju dijasporu u razvoju nacionalnog gospodarstva, posebice u sektorima visoke tehnologije i inovacija.