Hrvatska bez Hrvata

Demografski slom i zamjena stanovništva: Ključni izazovi za budućnost Hrvatske

Demografski slom i zamjena stanovništva predstavljaju najznačajnije prijetnje hrvatskom društvu danas. Situacija u kojoj se Hrvatska trenutno nalazi rezultat je složenih demografskih, ekonomskih i društvenih faktora koji su se gomilali desetljećima. Nevjerojatno, ali istinito, svjedočimo procesu zamjene stanovništva – hrvatski građani napuštaju zemlju, dok se, zbog nedostatka radne snage, suočavamo s masovnim priljevom stranih radnika. Ova situacija donosi kobne posljedice i vodi do nekontrolirane zamjene stanovništva, što može imati dugoročne posljedice na društveni, ekonomski i kulturni pejzaž zemlje.

Hrvatska je svjedočila iseljavanju stotina tisuća svojih građana u posljednjih 10 do 12 godina. Ovaj egzodus prvenstveno je vođen potragom za boljim ekonomskim prilikama, obrazovanjem i kvalitetnijim životnim uvjetima u inozemstvu. Paralelno s ovim trendom, zemlja se suočava s problemom starenja stanovništva i niskim natalitetom, što dodatno pogoršava demografsku sliku. S druge strane, priljev stranih radnika, koji dolaze popuniti praznine na tržištu rada, rezultira značajnim promjenama u strukturi stanovništva.

Jedan od ključnih izazova s kojima se Hrvatska suočava jest nedovoljno privlačenje Hrvata iz inozemstva. Usprkos nekoliko inicijativa i programa za povratak iseljenika, rezultati su i dalje skromni. Razlozi su mnogobrojni – od neadekvatnih ekonomskih prilika u zemlji do društveno-političkih faktora koji obeshrabruju povratak. Očigledno je da je potrebno razviti sveobuhvatniji i učinkovitiji plan koji će stvoriti poticajno okruženje za povratak Hrvata iz dijaspore.

Kada se situacija promatra sa strane, stječe se dojam da političari nisu uistinu zainteresirani za povratak iseljenih Hrvata, osobito onih koji su svoju zemlju napustili u posljednjem valu emigracije. Ovaj proces djeluje izrazito pasivno, što je dijaspora također osjetila, ostavljajući dojam da vladajućima nije stalo do njihovog povratka ili da čak nisu ni poželjni. Ovakav stav nezainteresiranosti za suradnju s dijasporom ogleda se i u slabom odazivu iseljenika na izbore. Na posljednjim izborima, od oko četiri milijuna Hrvata diljem svijeta, samo ih je 7.000 glasovalo, što predstavlja poražavajuću situaciju.

Uz to, suočavamo se s negativnim trendom odlaska mladih iz Hrvatske. Nedavna studija zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija otkrila je zabrinjavajući podatak da čak 72 posto osoba u dobi između 18 i 30 godina razmišlja o napuštanju Hrvatske. Kao glavni razlozi navode se nemogućnost pronalaska boljeg posla, teškoće u rješavanju stambenog pitanja kao i problemi s korupcijom u javnom i privatnom sektoru.

Primjerice, u 2023. godini više je hrvatskih građana iselilo nego što se vratilo. To ilustrira primjer Njemačke, u koju je iz Hrvatske iselilo 11.083 građana, dok se vratilo samo 6.230. Zaustavljanje odlaska mladih ključno je za gospodarski oporavak Hrvatske. Samo zajedničkim naporima, uključujući dijasporu u taj proces, možemo stvoriti uvjete u kojima će mladi vidjeti svoju budućnost u Hrvatskoj.

Nizak natalitet, odnosno prirodno odumiranje stanovništva, predstavlja najveći demografski problem Hrvatske. Broj novorođenih je u konstantnom padu, što zajedno sa starenjem stanovništva dovodi do smanjenja ukupnog broja stanovnika. Ova situacija zahtijeva hitnu intervenciju u obliku demografske revitalizacije društva. Potrebne su sustavne mjere koje će poticati rađanje, poput financijskih poticaja za obitelji, poboljšanja uvjeta rada i životnih uvjeta te kvalitetnijih obrazovnih i zdravstvenih usluga.

S obzirom na ove izazove, Hrvatska mora razviti širi plan za upravljanje iseljavanjem i useljavanjem. Ovaj plan treba uključivati strategije za zadržavanje mladih u zemlji, poboljšanje ekonomskih uvjeta te integraciju stranih radnika u društvo na način koji će biti održiv i koristan za sve.

Istovremeno, potrebno je raditi na demografskoj revitalizaciji kroz poboljšanje uvjeta za život i rad unutar zemlje, što će potaknuti kako povratak iseljenika, tako i povećanje nataliteta.

Demografski slom i zamjena stanovništva su pitanja koja zahtijevaju hitnu i koordiniranu akciju na svim razinama društva. Samo kroz integrirani pristup, koji uključuje ekonomske, socijalne i demografske politike, Hrvatska može prevladati ove izazove i osigurati održivu budućnost za svoje građane. Nužno je prepoznati ozbiljnost situacije i raditi na dugoročnim rješenjima koja će omogućiti demografsku obnovu i stabilan društveni razvoj.