Europa postaje šahovska ploča u rukama moćnih
Živimo u vremenu kada demokraciju ne ugrožavaju samo tradicionalne prijetnje, već i novi, složeni oblici utjecaja. Hibridno ratovanje, digitalna dezinformacija i sve veća koncentracija moći u rukama superbogatih pojedinaca i korporacija, predstavljaju ozbiljan izazov demokratskim institucijama diljem svijeta – pa tako i u Hrvatskoj.
Hibridni ratovi – podcijenjena prijetnja
Od aneksije Krima 2014. godine, Rusija je pokazala koliko može biti učinkovito hibridno ratovanje. Kombinacijom vojne sile, dezinformacija i kibernetičkih napada ozbiljno je narušena teritorijalna cjelovitost Ukrajine. No te taktike nisu ograničene samo na Ukrajinu. Sve više zemalja članica Europske unije, uključujući Hrvatsku, postaju metom suptilnih oblika destabilizacije koji dolaze izvan tradicionalnih sigurnosnih okvira.
Digitalna sfera – bojno polje 21. stoljeća
Digitalni prostor postao je ključno bojište na kojem se oblikuju mišljenja i manipuliraju istine. Gotovo svi dominantni internetski komunikacijski kanali u vlasništvu su nekolicine milijardera, čime se stvara opasna neravnoteža moći. Te platforme ne oblikuju samo javno mnijenje, već posredno i političke odluke – često izvan dosega demokratskog nadzora. U SAD-u je, primjerice, bivši njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel upozorio na krugove superbogatih oko Donalda Trumpa koji sustavno podrivaju demokratske institucije.
Trump, carine i burze – školski primjer moći elite
Dobar primjer te logike može se pronaći u najnovijem istupu bivšeg i potencijalno budućeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nedavno je najavio uvođenje novih carina na gotovo sve strane proizvode – ali je tu odluku iznenada odgodio za 90 dana.
Što se dogodilo u međuvremenu?
Globalna burzovna tržišta reagirala su snažno – prvo su dionice pale, zatim naglo porasle. U tom kratkom vremenu, elite povezane s burzovnim špekulacijama ostvarile su milijunske profite. Nije teško pretpostaviti da se takve odluke u nekim slučajevima sinkroniziraju s interesima krugova koji su izravno povezani s Trumpovim najužim savjetničkim timom – u kojem dominiraju upravo milijarderi iz financijskog sektora.
Ovo nije izolirani slučaj, već obrazac ponašanja: krize i političke prijetnje često su „alati“ u rukama onih koji znaju kada će se i kako tržište pomaknuti. I tu dolazimo do ključnog pitanja – tko uistinu upravlja suvremenim demokracijama?
Hrvatska između prilagodbe i samoodržanja
Hrvatska se nalazi na raskrižju – između nužnosti digitalne prilagodbe i očuvanja vlastitog demokratskog suvereniteta. Potrebna su ozbiljna ulaganja u kibernetičku sigurnost, digitalnu pismenost, ali i u jačanje neovisnih medija. Paralelno s tim, nužno je osigurati transparentnost političkih procesa i ograničiti utjecaj privatnih kapitala na javne politike. U protivnom riskiramo da naš demokratski prostor neprimjetno postane plijen autoritarnih interesa.
Vrijeme za političke vizionare
U ovako složenim okolnostima Hrvatskoj su potrebni politički lideri nove generacije – vizionari koji razumiju digitalnu revoluciju i koji su spremni aktivno štititi demokratske vrijednosti. Suočeni s globalnim hibridnim prijetnjama, više nije dovoljno reagirati – moramo djelovati preventivno, strateški i s dugoročnom vizijom.
Ova kolumna poziva na buđenje političke i građanske svijesti. Ako želimo sačuvati demokraciju – ne samo kao politički sustav, već kao temelj slobodnog i održivog društva – moramo odmah poduzeti odlučne i sustavne korake. Hrvatska to može, ali samo ako u prvi plan stavimo sigurnost, obrazovanje, odgovornost i – istinu.
