ZAŠTO MLADI BIRAJU “JAKOG VOĐU”?

Mladi su danas na raskrižju – između sustava koji ih je iznevjerio i ideja koje obećavaju moć bez odgovornosti.

U posljednjim godinama svjedočimo zabrinjavajućem trendu među mladima u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama: rastućem nepovjerenju u demokratske institucije i sve većoj sklonosti prema autoritarnim oblicima vladavine. Ovaj fenomen izaziva ozbiljna pitanja o budućnosti demokracije i razlozima koji stoje iza takvih promjena u stavovima mladih.​

Generacijski jaz u percepciji demokracije

Istraživanja pokazuju da mladi sve više dovode u pitanje učinkovitost i relevantnost demokratskih sustava. Prema studiji Pew Research Centera iz 2024. godine, 38% Amerikanaca mlađih od 30 godina izražava podršku autoritarnim alternativama, u usporedbi s 26% ispitanika starijih od 65 godina.

Slični trendovi primijećeni su i u Europi. Na primjer, istraživanje provedeno 2023. godine u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Poljskoj otkrilo je da dosljednu podršku demokraciji iskazuje manje od 45% mladih, dok više od 35% ispitanika u dobi od 18 do 35 godina podržava ideju “jakog vođe” koji ne mora odgovarati zakonodavnim tijelima niti se suočavati s izborima.

Uzroci rastuće sklonosti prema autoritarnosti među mladima

Ekonomska nesigurnost i nejednakost: Mladi se suočavaju s izazovima poput nesigurnog tržišta rada, visokih troškova obrazovanja i stanovanja te ograničenih mogućnosti napredovanja. Takva situacija može dovesti do osjećaja frustracije i nepovjerenja u sposobnost demokratskih institucija da riješe njihove probleme.​

Nezadovoljstvo političkim elitama: Postoji percepcija da su političari udaljeni od stvarnih potreba građana. Istraživanje Pew Research Centera iz 2024. godine pokazalo je da 74% ispitanika u 24 zemlje smatra da izabrani dužnosnici ne mare za mišljenje običnih ljudi .​

Utjecaj društvenih mreža: Platforme poput TikToka i YouTubea omogućuju brzo širenje populističkih i autoritarnih poruka. Mladi su posebno podložni ovim utjecajima, što može oblikovati njihove političke stavove u smjeru podrške “jakim vođama” koji obećavaju brza rješenja za složene probleme.​

Erozija povjerenja u demokratske procese: Niska izlaznost na izbore među mladima i osjećaj da njihov glas nema utjecaja dodatno potkopavaju vjeru u demokraciju. Na primjer, na europskim izborima 2024. godine, samo 36% mladih ispod 25 godina iskoristilo je svoje pravo glasa, što je pad od 6% u usporedbi s 2019. godinom .

Posljedice i mogući scenariji

Rastuća sklonost mladih prema autoritarnim vođama može imati dugoročne posljedice na političke sustave. Porast populističkih i radikalnih stranaka koje obećavaju jednostavna rješenja može dovesti do slabljenja demokratskih institucija, smanjenja građanskih sloboda i polarizacije društva.​

Kako obnoviti povjerenje mladih u demokraciju?

Edukacija o demokratskim vrijednostima: Uvođenje programa koji mladima približavaju važnost demokratskih procesa i potiču kritičko razmišljanje.​

Povećanje transparentnosti i odgovornosti: Političke institucije trebaju biti otvorenije i odgovornije prema građanima, posebno mladima, kako bi se obnovilo povjerenje.​

Aktivno uključivanje mladih u političke procese: Stvaranje platformi i prilika za mlade da sudjeluju u donošenju odluka i oblikovanju politika koje ih se tiču.​

Rješavanje ekonomskih izazova: Implementacija politika koje adresiraju ekonomske probleme mladih, poput pristupačnijeg obrazovanja, poticanja zapošljavanja i rješavanja stambenih pitanja.​

Demokracija se suočava s izazovima u suvremenom društvu, posebno među mladima. Proaktivnim pristupom i adresiranjem temeljnih uzroka nezadovoljstva, moguće je obnoviti povjerenje u demokratske institucije i osigurati njihovu održivost u budućnosti.

Izvor: Pew Research Center, Politico Europe, FEPS