Hrvatska se već dulje vrijeme suočava s izrazito visokim stopama inflacije, koje značajno opterećuju kućne budžete građana, posebno umirovljenika i radnika s niskim primanjima.
Prema dostupnim podacima, inflacija u Hrvatskoj tijekom 2024. godine započela je s 4,8 % u siječnju, a unatoč postupnom smanjenju na 3,0 % u kolovozu, i dalje ostaje znatno viša od prosjeka Europske unije. Ovakvo stanje rezultira frustracijama među građanima, koji su primorani tražiti alternative, poput odlaska u susjedne zemlje s nižim cijenama osnovnih potrepština.
Inflacija i svakodnevni život građana
Za prosječnog hrvatskog građanina, inflacija nije apstraktan ekonomski pojam, već svakodnevna borba s rastućim troškovima hrane, energije i osnovnih usluga. Prema podacima Eurostata, cijene hrane u Hrvatskoj zabilježile su godišnji rast od 2,9 % do listopada 2024., dok su usluge poskupjele za 3,9 %. Ovi troškovi nesrazmjerno pogađaju one s najnižim primanjima, poput umirovljenika koji često ovise o fiksnim prihodima, te radnike čije plaće ne prate inflatorne pritiske.
Posebno je zabrinjavajuća činjenica da su brojni građani prisiljeni prelaziti granice u potrazi za povoljnijim cijenama. Primjerice, mnogi odlaze u Italiju ili Sloveniju, gdje je stopa inflacije niža, a cijene osnovnih prehrambenih proizvoda pristupačnije. Ova pojava ne samo da dodatno iscrpljuje kućne budžete zbog troškova putovanja, već i smanjuje lokalnu potrošnju, čime negativno utječe na domaće gospodarstvo.
Hrvatska u kontekstu Europske unije
U usporedbi s europskim prosjekom, inflacija u Hrvatskoj ostaje među najvišima u EU. Dok je harmonizirani indeks potrošačkih cijena u europodručju tijekom 2024. godine pokazivao stabilan pad prema ciljanih 2 %, Hrvatska se suočavala s dvostruko višim stopama. Primjerice, zemlje poput Danske, Finske i Litve uživale su stope inflacije ispod 1,5 %, dok su Rumunjska, Mađarska i Hrvatska kontinuirano bilježile visoke stope, što ukazuje na strukturne probleme u upravljanju cijenama i gospodarstvom.
Europska središnja banka (ECB) već je poduzela mjere kako bi stabilizirala inflaciju u europodručju, koristeći restriktivnu monetarnu politiku i povećanje kamatnih stopa. Međutim, ove mjere nisu jednako učinkovite u svim državama članicama. U Hrvatskoj, uzroci inflacije, kao što su visoki energetski troškovi i nesrazmjer između ponude i potražnje u ključnim sektorima, zahtijevaju ciljane nacionalne politike.
Prognoza inflacije u Europskoj uniji za 2025. godinu i položaj Hrvatske
Europska unija ulazi u 2025. godinu s optimističnim očekivanjima stabilizacije inflacije, što je rezultat intenzivnih mjera monetarne politike Europske središnje banke (ECB). Prema najnovijim analizama, inflacija u europodručju, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, trebala bi se postupno približiti ciljanoj stopi od 2 %. Na razini EU-a, očekuje se da će već tijekom 2025. godine inflacija dostići ovu razinu, čime bi se postigao dugoročni cilj stabilnosti cijena i smanjila nesigurnost među potrošačima i poslovnim subjektima.
Unatoč tom pozitivnom trendu, kretanja inflacije u državama članicama EU-a i dalje će biti raznolika, odražavajući specifične gospodarske uvjete i regionalne izazove. Hrvatska, zajedno s Rumunjskom i Mađarskom, ostaje među zemljama koje se suočavaju s višim stopama inflacije. Ove zemlje i dalje osjete učinke povećane potražnje, rasta cijena energije i prehrambenih proizvoda te zaostajanja u prilagodbi nacionalnih politika europskim smjernicama.
Za Hrvatsku se predviđa nastavak inflacijskog pritiska u prvoj polovici 2025. godine, iako u blažem intenzitetu nego u prethodnim razdobljima. Očekuje se da će stope inflacije postupno opadati tijekom godine, ali ostati nešto iznad prosjeka europodručja. Ovaj trend ukazuje na potrebu za daljnjim prilagodbama kako bi se osigurala makroekonomska stabilnost i povećala otpornost na vanjske šokove.
Cjelokupna slika inflacije u EU 2025. odražavat će prijelaz prema stabilnijem gospodarskom okruženju, ali uz značajne razlike među državama. Dok će razvijene ekonomije poput Njemačke, Danske i Nizozemske uživati u stabilnijim uvjetima, Hrvatska će se i dalje suočavati s ozbiljnim izazovima na putu prema dugoročnoj stabilnosti cijena. Visoke cijene u Hrvatskoj ostaju ozbiljan izazov, koji se osjeća na svakom koraku, od trgovina do kućnih proračuna.
Rješenja ne leže samo u globalnim i europskim trendovima, već u konkretnim i ciljanim odgovorima na izazove koji prijete domaćem gospodarstvu i životnom standardu građana.
S obzirom na trenutnu situaciju, jasno je da će visoke cijene i dalje oblikovati život u Hrvatskoj, usmjeravajući građane da se prilagođavaju i traže rješenja izvan granica zemlje. Nažalost, samo vremena pred nama će pokazati koliko će trajati ova inflacijska kriza i kakav će biti njezin dugoročni utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i društvo.
