Siromaštvo i socijalna isključenost predstavljaju ozbiljne izazove za Republiku Hrvatsku, unatoč određenim pozitivnim pomacima u posljednjim godinama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u 2023. godini iznosila je 19,3%, što znači da je gotovo svaki peti građanin bio izložen riziku od siromaštva. Ovi podaci svjedoče o prisutnosti duboko ukorijenjenih ekonomskih i društvenih problema koji zahtijevaju hitnu pažnju i sustavna rješenja.
Posebno su izražene regionalne razlike koje dodatno kompliciraju sliku. Panonska Hrvatska bilježi najvišu stopu rizika od siromaštva od 29,4%, što jasno ukazuje na potrebu za ciljanim ekonomskim i socijalnim intervencijama u ovom dijelu zemlje. Nasuprot tome, Grad Zagreb, sa stopom od samo 10,5%, pokazuje značajno bolju ekonomsku situaciju, dok Jadranska Hrvatska i Sjeverna Hrvatska bilježe stope blizu nacionalnog prosjeka, ali i dalje pokazuju znatnu osjetljivost na socijalne i ekonomske rizike.
Određene demografske skupine dodatno su pogođene. Osobe starije od 65 godina nalaze se u posebno teškom položaju, s rizikom od siromaštva koji iznosi 34,8%. Žene u ovoj dobnoj skupini su u lošijem položaju od muškaraca, što ukazuje na rodnu dimenziju siromaštva. Djeca i mladi također su u značajnom riziku, pri čemu stopa za ovu skupinu iznosi 16,1%. Jednoroditeljske obitelji suočavaju se s rizikom od 24,4%, čime postaju jedne od najranjivijih društvenih skupina u zemlji.
Prag rizika od siromaštva dodatno ilustrira ekonomske izazove s kojima se suočavaju kućanstva. U 2023. godini, za jednočlano kućanstvo taj prag iznosio je 5.924 eura godišnje, dok je za četveročlanu obitelj s dvoje djece iznosio 12.440 eura. Ginijev koeficijent, koji mjeri nejednakost raspodjele dohotka, iznosio je 29,7%, što ukazuje na relativno stabilnu, ali i dalje značajnu nejednakost u raspodjeli dohotka u društvu.
Ukupno gledano, 20,7% građana Hrvatske bilo je 2023. godine u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Ova brojka uključuje osobe koje žive u teškoj materijalnoj oskudici, kućanstva s vrlo niskim intenzitetom rada i one koji su ispod praga rizika od siromaštva. Ovi podaci odražavaju složenost problema i potrebu za višeslojnim pristupom.
Za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti potrebne su ciljane politike koje uključuju ulaganja u obrazovanje, poboljšanje uvjeta na tržištu rada, jačanje socijalnih usluga i ravnomjerni regionalni razvoj. Posebnu pažnju treba usmjeriti na najugroženije skupine – starije osobe, djecu, jednoroditeljske obitelji i stanovnike regija s visokim stopama siromaštva.
Hrvatska ima priliku iskoristiti europske fondove i nacionalne resurse za smanjenje nejednakosti i stvaranje inkluzivnijeg društva. Ulaganje u ljude, posebno u one najranjivije, ključ je za izgradnju društva koje pruža priliku svakom pojedincu i osigurava bolju budućnost za sve građane.
