Predsjednički izbori 2024. godine donijeli su dinamičnost na hrvatsku političku scenu, otvarajući pitanja o budućem smjeru zemlje. Prvi krug, održan 29. prosinca, obilježila je niska izlaznost – svega 46,03% birača izašlo je na birališta. Rezultati nisu donijeli apsolutnu većinu nijednom kandidatu, što nas vodi u drugi krug, zakazan za 12. siječnja 2025., u kojem će se sučeliti aktualni predsjednik Zoran Milanović i izazivač Dragan Primorac.
Milanović, koji je predsjednički mandat započeo 2020. godine, osvojio je 49,09% glasova u prvom krugu, daleko ispred Primorca, koji je dobio 19,35%. Ostalih šest kandidata podijelilo je preostale glasove, što ukazuje na fragmentaciju biračkog tijela i raznolikost političkih prioriteta hrvatskih građana. Marija Selak Raspudić zauzela je treće mjesto s 9,25%, dok su kandidati poput Ivane Kekin i Tomislava Jonjića ostvarili znatno skromnije rezultate.
KLJUČNI TRENDOVI PRVOG KRUGA
Rezultati prvog kruga izbora istaknuli su nekoliko važnih trendova. Niska izlaznost ukazuje na rastući jaz između građana i političke elite, problem koji već dulje vrijeme obilježava hrvatsku političku scenu. Milanovićeva uvjerljiva prednost svjedoči o polarizaciji među biračima, ali i o nedostatku konsenzusa – čak ni njegovih gotovo 50% glasova ne predstavlja većinsku podršku svih izašlih birača.
S druge strane, kampanja Dragana Primorca, temeljena na stručnosti i pozivima na reforme, nudi alternativu trenutnom vodstvu. Njegov zadatak u drugom krugu bit će privući birače nezadovoljne postojećim stanjem.
HRVATSKA DIJASPORA
Prvi krug izbora istaknuo je i političke preferencije hrvatske dijaspore. Ukupno 23.586 iseljenika glasovalo je u inozemstvu, a najveći broj glasova osvojio je Dragan Primorac s 48,69% (11.485 glasova). Slijede Zoran Milanović s 17,09% (4031 glas) i Tomislav Jonjić s 12,03% (2838 glasova).
Primorac je ostvario značajan uspjeh u Bosni i Hercegovini, gdje je dobio 9160 glasova, dok je Milanović osvojio 2503. Primorac je također pobijedio u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj i drugim europskim zemljama, dok je Milanović dominirao u Velikoj Britaniji, Irskoj i Sloveniji. Treće plasirani Jonjić ostvario je pobjedu u Australiji.
Ovi rezultati pokazuju raznolikost političkih stavova unutar dijaspore te važnost njihovog sudjelovanja u političkom životu Hrvatske.
DRUGI KRUG I ZNAČAJ IZBORA
Drugi krug izbora donijet će test političkih strategija obojice kandidata. Milanović će nastojati učvrstiti svoju poziciju predsjednika koji kritizira Vladu i predstavlja čuvara institucionalne stabilnosti, dok će Primorac pokušati mobilizirati birače željne promjena, naglašavajući reformski pristup i konkretnost.
Ovi izbori imaju i širi značaj za Hrvatsku, suočenu s izazovima poput demografske krize, gospodarskih reformi i europskih integracija. Ishod će odrediti ne samo politički ton narednih godina već i sposobnost zemlje da odgovori na globalne i domaće izazove.
Birači će birati između kontinuiteta i promjene – između Milanovićeve kritičke politike prema Vladi i Primorčeve vizije usmjerene na reforme i depolitizaciju. Drugi krug neće biti samo izbor između dviju osobnosti već i između dvaju različitih pogleda na budućnost Hrvatske.
Kako kampanja ulazi u završnicu, ključno će biti pridobiti apatiju onih koji nisu glasovali u prvom krugu. U zemlji suočenoj s brojnim izazovima, angažman birača mogao bi biti presudan za konačan ishod ovih povijesno važnih izbora.
