Hrvatska je poznata kao turistička destinacija svjetske klase, a prihodi od turizma često se ističu kao ključna postignuća našeg gospodarstva. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u 2022. godini prihodi od turizma iznosili su impresivnih 13,1 milijardu eura, što predstavlja značajnih 18% bruto domaćeg proizvoda (BDP). No, manje poznata, a podjednako važna priča krije se iza osobnih doznaka iz dijaspore, koje su u istom razdoblju dosegnule 6% BDP-a, uz rast od 19% u odnosu na prethodnu godinu.
Dok su prihodi od turizma sezonski i osjetljivi na globalne ekonomske i političke uvjete, doznake iz dijaspore predstavljaju stabilan i pouzdan izvor financijskih sredstava. Tijekom prvih devet mjeseci 2023. godine, priljev doznaka dosegnuo je 4,112 milijardi eura, što čini približno 5,5% BDP-a Hrvatske. Najveći dio ovih sredstava dolazi iz zemalja poput Njemačke (1,6 milijardi eura), Irske (456,5 milijuna eura), Nizozemske (417 milijuna eura), Austrije (328 milijuna eura) i Slovenije (214 milijuna eura).
Značajni iznosi zabilježeni su i iz Švicarske (170 milijuna eura) te Sjedinjenih Američkih Država (128 milijuna eura). Međutim, detaljni podaci o priljevima iz regija s tradicionalno velikim brojem iseljenika, poput Kanade, Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda, nisu dostupni. Procjene su otežane zbog korištenja neformalnih kanala za slanje novca ili nedostatka detaljne statističke obrade.
Odljev sredstava – manje vidljiva strana priče
Dok doznake dijaspore osiguravaju financijsku stabilnost mnogim hrvatskim kućanstvima, odljevi sredstava od strane stranih radnika zaposlene u Hrvatskoj čine drugi dio ove složene migracijske dinamike. Strani radnici, često zaposleni u sektorima poput građevinarstva, poljoprivrede i ugostiteljstva, šalju značajne iznose svojih prihoda obiteljima u matične zemlje. Tijekom prvih devet mjeseci 2023. godine, iz Hrvatske je poslano više od milijardu eura, pri čemu su najviše sredstava primile Bosna i Hercegovina (218 milijuna eura), Njemačka (102 milijuna eura) i Srbija (98 milijuna eura).
Sve veći broj radnika dolazi iz dalekih zemalja poput Indije, Pakistana i Nepala, gdje su transferi sredstava često ključni za podršku obiteljima i lokalnim zajednicama. Iako točni podaci o njihovim transakcijama još uvijek nisu precizno zabilježeni, njihov doprinos matičnim gospodarstvima postaje sve važniji. Ova globalizacija radne snage ukazuje na potrebu za unapređenjem migracijske politike Hrvatske kako bi se bolje upravljalo gospodarskim i demografskim izazovima.
Kreiranje održivih politika
Migracijski tokovi – priljevi doznaka iz dijaspore i odljevi sredstava stranih radnika – pružaju dublji uvid u gospodarske i društvene odnose Hrvatske s ostatkom svijeta. Dok doznake iz dijaspore pružaju stabilnost i podršku mnogim domaćim kućanstvima, odljev sredstava reflektira ulogu Hrvatske kao zemlje sve više ovisne o međunarodnoj radnoj snazi.
Razumijevanje ove dvosmjerne dinamike ključno je za osmišljavanje održivih ekonomskih i migracijskih politika. To uključuje poticanje dijaspore na ulaganja u domovinu, jačanje veza s iseljenicima, ali i stvaranje pravednog i integrativnog okruženja za strane radnike. Samo uravnoteženim pristupom Hrvatska može ostvariti svoje gospodarske ciljeve, istovremeno jačajući financijsku stabilnost i socijalnu koheziju.
