Mala i srednja poduzeća (MSP) čine okosnicu hrvatskog gospodarstva, predstavljajući više od 99% svih registriranih poduzeća. Prema definiciji Europske unije, MSP obuhvaćaju mikro, mala i srednja poduzeća, klasificirana prema broju zaposlenih, godišnjem prihodu i bilančnoj sumi. Mikro poduzeća zapošljavaju manje od deset osoba, mala poduzeća između 10 i 49 zaposlenih, dok srednja poduzeća imaju do 249 radnika. Financijski parametri dodatno uključuju godišnji prihod do 50 milijuna eura i bilančnu sumu do 43 milijuna eura, što pruža jasne kriterije za njihovu identifikaciju.

Ovaj sektor je od iznimne važnosti za stabilnost i rast gospodarstva. U 2023. godini MSP-ovi u Hrvatskoj generirali su značajan dio ukupnog prihoda gospodarstva, koji je dosegnuo 161,1 milijardu eura, zapošljavajući preko milijun ljudi. Njihov doprinos nacionalnom bruto domaćem proizvodu (BDP) premašuje 54%, ističući ih kao ključne aktere u stvaranju radnih mjesta i smanjenju nezaposlenosti.

Hrvatska je tijekom 2023. zabilježila više od 135.000 aktivnih MSP-ova, od kojih većinu čine mikro poduzeća. Ova poduzeća doprinose lokalnim zajednicama pružajući radna mjesta i potičući razvoj u manje razvijenim regijama. Njihova fleksibilnost i sposobnost brzog prilagođavanja tržišnim promjenama omogućuju im da uspješno odgovore na izazove globaliziranog tržišta. Posebno su snažno zastupljeni u sektorima trgovine, usluga i turizma, gdje značajno pridonose razvoju lokalne ekonomije.

Podrška MSP-ovima kroz državne i europske programe, poput subvencija, olakšica i programa financiranja, osigurava im stabilan razvoj. Njihova sposobnost da inoviraju, koriste nove tehnologije i odgovore na specifične potrebe tržišta čini ih ključnim za održivi gospodarski rast Hrvatske. MSP-ovi nisu samo gospodarski subjekti već i pokretači društvenih promjena, pomažući u smanjenju regionalnih nejednakosti i jačanju ukupne ekonomske otpornosti zemlje.

Njihova uspješnost nije samo odraz domaćih napora već i snažne integracije s međunarodnim tržištima, čime dodatno doprinose jačanju konkurentnosti Hrvatske u globalnom okruženju.

Usporedba s Njemačkom

Usporedba s Njemačkom, gdje MSP-ovi čine temelj poznatog „Mittelstanda“, otkriva ogromne mogućnosti za daljnji razvoj. Njemačka MSP-ova generiraju gotovo 55% dodane vrijednosti gospodarstva i zapošljavaju preko 60% radne snage, no dodatno su povezani s izvozom i visokim tehnologijama. Njemački MSP-ovi godišnje ulažu više od 12% svojih prihoda u istraživanje i razvoj, dok je u Hrvatskoj taj udio znatno manji. Razlika leži i u sustavnoj podršci koju njemačke vlasti pružaju kroz poticaje, olakšice i prilagođene programe financiranja. Hrvatska, premda slična u strukturi MSP-ova, još uvijek ne koristi u potpunosti njihov potencijal za integraciju u globalne lance vrijednosti.

Krizne situacije poput pandemije COVID-19 dodatno su naglasile važnost MSP-ova u gospodarstvu. Tijekom pandemije, MSP-ovi su pokazali otpornost prilagođavajući svoje poslovne modele te su nastavili zapošljavati i osiguravati opskrbu ključnim proizvodima i uslugama. Njihova raznovrsnost i fleksibilnost osiguravaju dugoročnu stabilnost gospodarstva smanjujući ovisnost o velikim korporacijama i jednokratnim rješenjima.

Da bi Hrvatska iskoristila puni potencijal MSP-ova, ključno je unaprijediti poslovno okruženje. Pojednostavljenje administrativnih postupaka, osiguravanje lakšeg pristupa povoljnim izvorima financiranja te jačanje poticaja za digitalizaciju i inovacije bili bi značajni koraci prema naprijed. Hrvatska MSP-ova mogu naučiti iz njemačkog modela, gdje se suradnja s obrazovnim institucijama, regionalna specijalizacija i internacionalizacija smatraju temeljnim strategijama za uspjeh.

Mala i srednja poduzeća predstavljaju više od statistike – oni su pokretači inovacija, generatori radnih mjesta i nositelji socijalne stabilnosti. Njihova uloga u očuvanju ravnoteže između lokalnog razvoja i globalnih tržišta čini ih okosnicom hrvatskog gospodarstva. Budućnost zemlje uvelike će ovisiti o tome koliko uspješno Hrvatska može potaknuti njihov rast i integrirati ih u dugoročnu strategiju gospodarskog razvoja.

Mala i srednja poduzeća, uz podršku dijaspore

Mala i srednja poduzeća (MSP) čine kičmu hrvatskog gospodarstva, ali njihova transformacija i napredak mogli bi biti znatno ubrzani aktivnim uključivanjem dijaspore. Hrvatska dijaspora, koja je stjecala dragocjena iskustva u razvijenim ekonomijama poput Irske i Izraela, može igrati ključnu ulogu u izgradnji mostova između Hrvatske i globalnih tržišta. Ovo bogatstvo iskustava, znanja i kapitala predstavlja značajan potencijal za unapređenje domaćih poduzeća i poticanje inovacija.

Irska, poznata kao jedna od najuspješnijih ekonomija u Europi, pruža inspirativan primjer kako se angažman dijaspore može iskoristiti za gospodarski preporod. Tijekom posljednjih desetljeća, irska dijaspora igrala je ključnu ulogu u privlačenju stranih investicija i izgradnji visokotehnoloških industrija. Povratnici su donijeli znanja i kontakte potrebne za stvaranje dinamičnih MSP-ova, posebno u sektoru informacijske tehnologije, što je omogućilo Irskoj da postane globalni tehnološki centar. 

Slično tome, Hrvatska može angažirati svoju dijasporu za prijenos znanja i tehnologija te razvoj sektora s visokim potencijalom dodane vrijednosti, kao što su IT, zelene tehnologije i kreativne industrije.

Izrael, često nazivan Start-Up Nation, također pruža vrijedan primjer. Njegova dijaspora bila je ključna u razvoju start-up ekosustava koji danas generira milijarde dolara prihoda. Povratnici i investitori iz izraelske dijaspore osigurali su financiranje i mentorsku podršku tisućama poduzetnika, dok su njihovi kontakti na globalnoj razini omogućili proboj na međunarodna tržišta. Hrvatska može iskoristiti sličan model, potičući članove dijaspore da ulažu u inovativne projekte i male tvrtke koje imaju potencijal za rast i izvoz.

Povratnici iz dijaspore, s kapitalom i iskustvom stečenim radom u različitim dijelovima svijeta, donose Hrvatskoj mnogo više od financijskih ulaganja. Njihovo duboko razumijevanje globalnih trendova i tržišta omogućava im da prepoznaju prilike koje možda nisu vidljive lokalnim poduzetnicima. Ovo može rezultirati ne samo modernizacijom poslovanja, već i širenjem hrvatskih proizvoda i usluga na strana tržišta. 

Na primjer, hrvatski proizvodi iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, uz podršku dijaspore, mogu pronaći stabilne pozicije na tržištima Sjeverne Amerike i Australije, gdje živi značajan broj hrvatskih iseljenika.

Dijaspora također može pomoći u jačanju tehnoloških kapaciteta MSP-ova. Povratnici koji su radili u industrijama s visokim tehnološkim standardima mogu prenijeti svoja znanja i inovacije u hrvatska poduzeća. Primjena novih tehnologija i digitalnih rješenja povećava učinkovitost, smanjuje troškove poslovanja i omogućuje MSP-ovima da se prilagode sve zahtjevnijim tržišnim uvjetima. Suradnja s dijasporom može također rezultirati jačanjem partnerstava s istraživačkim centrima i sveučilištima, što je ključni element za dugoročni gospodarski razvoj.

Osim gospodarskog doprinosa, angažman dijaspore ima značajan socijalni i demografski učinak. Ulaganjem u male obiteljske tvrtke i start-upove, dijaspora doprinosi otvaranju novih radnih mjesta, smanjenju nezaposlenosti i revitalizaciji ruralnih područja. Na taj način, povratnici ne samo da pomažu jačanju ekonomije, već i doprinose stabilizaciji demografskih trendova, što je ključno za budućnost Hrvatske.

Hrvatska ima priliku povezati se sa svojom dijasporom kako bi stvorila održiv gospodarski model temeljen na inovacijama, globalnoj suradnji i lokalnim resursima. Kombinacija podrške dijaspore i razvoja MSP-a može stvoriti snažnu osnovu za konkurentnu i globalno prepoznatljivu ekonomiju. Povratnici iz dijaspore predstavljaju ključnu kariku u ovom procesu, jer donose energiju, znanje i viziju koja može transformirati ne samo gospodarstvo, već i društvo u cjelini.